Hrvatska je po kupovnoj moć građana treća najlošija među državama članica EU i stagnira na 61 posto europskog prosjeka, objavio je Eurostat zajedno s podacima o snazi pojedinih regija. Okrug u kojemu se nalazi glavni grad Slovačke, Bratislava, probio se među sedam najjačih u Europskoj uniji, u društvu s Londonom ili Hamburgom, a Prag među prvih deset.
Glavni gradovi dviju najuspješnijih novih članica EU, Češke i Slovačke, potisnuli su Beč s liste deset vodećih na dvanaesto mjesto. Zagreb nema status samostalne regije, a Hrvatska je sa 16.100 eura BDP-a prema paritetu kupovne moći na začelju u društvu s najsiromašnijom Bugarskom i Rumunjskom. Države članice EU podijeljene su u 273 regije, a više od trećine EU proračuna (351 milijarda eura) izdvojeno je za kohezijsku politiku kako bi se smanjile razlike u razvijenosti. Od dvije hrvatske regije jadranska ima 58 posto prosječnog europskog BDP-a po kupovnoj moći, a kontinentalna, u kojoj je i Zagreb, 62 posto.
Kohezijski su fondovi namijenjeni zemljama koje imaju manje od 75 posto prosječnog BDP-a, što su, primjerice, odlično iskoristile Poljska i Rumunjska čiji je paritet kupovne moći najviše skočio posljednjih šest godina. U istom su razdoblju Slovenija i Hrvatska imale najveći pad, čime smo povećali svoje zaostajanje za drugima. Paritet kupovne moći pokazuje vrijednost BDP-a pojedine zemlje i njezine ekonomije nakon što se uključi utjecaj lokalnih cijena i valute. U prosjeku on u EU 28 iznosi 26.600 eura, u Hrvatskoj 16.100 eura, a Švedskoj ili Danskoj oko 33.000 eura.
Za sto eura u Bugarskoj može se kupiti triput više robe i usluga nego za sto eura u skandinavskim državama, iz čega proizlazi da Bugari žive samo tri puta lošije od Šveđana iako im je BDP po stanovniku osam puta niži. Kupovna moć u Hrvatskoj upola je niža nego u Njemačkoj ili skandinavskim zemljama, a nas puno više treba mučiti što su nas sustigle i prestigle sve tranzicijske zemlje osim Bugarske i Rumunjske. Zanimljivost je i to da je njemačka regija Berlin jedina regija glavnoga grada u kojoj je razina BDP-a po stanovniku niža od nacionalnog prosjeka.
>> U Njemačkoj ili Austriji živi se dvaput bolje nego u Hrvatskoj
>> U kakvom ćemo svijetu živjeti 2050. godine – Bit ćemo bogatiji, zdraviji, sretniji...
Pa kaj onda kaj smo u pogledu kupovne moći na začelju! Mi živimo skromno ali ponosno. Tako nas uče naši vođe, učitelji i usrećitelji. Dolje kapitalistička potrošnja! Živjelo kopanje po kontejnerima!