Glavna vijest u Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je bila suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa, Dereku Chauvinu, koji je optužen za ubojstvo Georgea Floyda u svibnju 2020. Floydova šokantna smrt pokrenula je lavinu prosvjeda zbog rasne pravde u cijeloj zemlji, uslijed čega je presuda na suđenju bila vrlo očekivana diljem zemlje. Iako su se dokazi iz video kazeta činili posve presudnim za Chauvina, policajci u SAD-u rijetko su osuđeni za smrt civila. Žrtve su u velikoj većini takvih slučajeva naoružane, a porote imaju tendenciju pokazati suosjećanje s policijom za koju se smatra da radi u opasnim okolnostima. Chauvinova presuda kojom je proglašen krivim po svim točkama, ako i nije bila posve iznenađujuća, dočekana je s opipljivim osjećajem olakšanja.
Pozdravljajući presudu, zagovornici rasne pravde istaknuli su stalnu potrebu za reformom policijske taktike na nacionalnoj razini i za rješavanjem pitanja rasprostranjene percepcije među Afroamerikancima da ih policija nepravedno tretira. Kao da se želi naglasiti žurnost tog pitanja, iznenada se pojavilo nekoliko novih slučajeva sličnih ubojstava za vrijeme suđenja Chauvinu.
Premda tragični, ovakvi incidenti usmjeravaju pažnju na simptome, a ne na glavne uzroke traume u obojenim zajednicama u SAD-a. Brojne takve zajednice vrve akutnim bezakonjem i više pate zbog neadekvatnog rada policije nego zbog policijskog zlostavljanja. Građani u takvim područjima očajnički trebaju zaštitu od širenja bandi, oružja i kriminalnih aktivnosti. Potrebna su im poslovna ulaganja i ekonomske prilike koje će doći samo s uklanjanjem nasilja iz njihovih susjedstava.
Ukorijenjeno siromaštvo ima mnogo uzroka i iziskuje brojna rješenja, ali učinkovitiji rad policije očito je neophodan za bilo kakvu nadu u promjene. Nažalost, bremenit odnos između policijskih uprava i obojenih zajednica vjerojatno će ostati velika prepreka potrebnom napretku. Zapravo, bilježi se porast nasilnih zločina u većim gradovima, a čini se da je jedan od čimbenika fenomen poznat kao “de-policing” – odvajanje policije od aktivnog policijskog rada.
Iako su uključeni i drugi čimbenici povezani s pandemijom, stručnjaci vjeruju da je porast broja ubojstava i zločina agresije od 2020. godine dijelom posljedica toga što su policijske uprave postale manje proaktivne uslijed veće kontrole i javnih kritika. Tamo gdje živim, u gradskom području Washington, DC-ja, vrvi vijestima o tinejdžerima, maloj djeci pa čak i dojenčadi koja su ubijena u unakrsnoj vatri pretpostavlja se između članova bandi. A mladi su i počinitelji i žrtve.
Gotovo 70 posto Afroamerikanaca rođenih u Sjedinjenim Državama izvanbračno je, a vjeruje se da je njihov broj čak i veći u najproblematičnijim dijelovima gradova. U takvim je područjima povećana sigurnost putem prosvijetljene policije apsolutna nužnost, ali ona sama po sebi teško može biti rješenje uslijed sustavnog društvenog raspada.
Nasuprot tome, prigradska područja oko Washingtona uživaju u idiličnim sigurnosnim uvjetima. Javne škole izvrsne su i služe kao pouzdan put do sveučilišta. Osobito jedna – Srednja škola za znanost i tehnologiju Thomas Jefferson u Fairfaxu, u državi Virginiji – slovi kao najbolja u cijeloj zemlji. Do sada se upis u školu temeljio na rigoroznom ispitu kompetencija koji je birao učenike od kojih je trenutačno 70 posto iz Azije/Južne Azije.
Od ostalih, na bijelce otpada 20 posto, Latinoamerikance i Afroamerikance 4 odnosno 1 posto. Uslijed tih zapanjujućih statistika, nedavno je usvojena drukčija metoda odabira učenika s ciljem povećanja raznolikosti. Iako hvalevrijedan cilj, njegovo postizanje vjerojatno će biti nauštrb Azijskih Amerikanaca s izvrsnim rezultatima, čija se zajednica, ne slučajno, našla na meti vala zločina iz mržnje diljem zemlje.
Jasno je da se rasna i etnička pitanja sve više kompliciraju u Sjedinjenim Američkim Državama, dok potreba za pravednosti i konkurentnosti stvara sve veću napetost. Najviši kineski diplomat iznio je uznemirujuću opasku u vezi teškog položaja Afroamerikanaca na nedavno održanom sastanku na visokoj razini na Aljasci. Rasa je doista slaba točka Amerike, a tako je već generacijama. Kako bi se suočile s ogromnim konkurentskim izazovom koji sada predstavlja Kina, Sjedinjene Države ne mogu si priuštiti rasipanje ljudskog potencijala tolikog broja svojih obojenih građana. Ali ne mogu si priuštiti ni zatvaranje vrata velikom ljudskom talentu koji dolazi iz inozemstva, koji je generacijama bio izvor američke snage.
Rasisticka presuda prije svega. Da je policajac bio crnac sigurno ne bi bio kriv po svim tockama, stoga definitivno presuda donesena zbog boje koze. Us administracija pokusava na razno razne nacine ukljucit i poboljasat africko-americku zajednicu i to naravno da ustro tudjeg rada i vremena, ali im dalje ne uspijeva. Kultura neke zajednice ne moze se na silu mijenjat, a cvilez zbog ubijenih kriminalaca koji napadaju policiju je smijesan, ali cim se stavi pecat "rasizma" uglavnom je presuda vec donesena. I u RH imamo problema s zajednicama koje se ne mogu i ne zele integrirat u drustvo...