Brexit će biti udar na dužnike

Nervoza koja je u četvrtak vladala na tržištima uspoređuje se s crnom srijedom 16. rujna 1992. godine kada je britanska vlada povukla funtu iz zajedničkog europskog tečajnog mehanizma. U mjesecima koji su uslijedili funta je izgubila na vrijednosti oko 30 posto, a navala građana na mjenjačnice i masovno kupovanje stranih valuta pokazuju da se Britanci pribojavaju sličnog scenarija.

Utjecajni analitičari očekivali su u slučaju Brexita pad vrijednosti britanske valute od 10 do 30 posto, s time što se zadnjih dana dosta “tipovalo” na Sorosevo predviđanje da će funta oslabjeti u odnosu na američki dolar za petinu. Prvi pokazatelji nakon izglasavanja Brexita to i potvrđuju, funta je pala najviše od 1985. godine, a europske burze potonule su više od 8 posto.

Financijska zajednica i moćni City bez zadrške su se izjašnjavali za ostanak, a Financial Times navodi da je među britanskim ekonomistima postojao dosad neviđeni konsenzus o štetnosti napuštanja Europske unije za prosperitet te zemlje. Hrvatski ekonomist i profesor međunarodne ekonomije Ljubo Jurčić kaže da bi odlazak donio više političke nego ekonomske štete za sve.

Humani projekt

– Europska unija je najveći humani projekt u povijesti Europe, ona je dominantno politički projekt, a Englezi su uvijek imali specijalni status i distancu koja se svodi na to “da smo s vama, ali nismo vaši”, kaže Jurčić. Njegovo je mišljenje da ekonomske štete ne moraju biti velike, ali političke bi mogle biti jer bi odlazak Velike Britanije ohrabrio desne pokrete i euroskeptike u Poljskoj, Mađarskoj i drugim državama.

– Kakav god bio rezultat, Europska komisija mora razmisliti o daljnjim procesima udruživanja, nije se smjelo dogoditi da države konkuriraju jedne drugima, a privatnom se kapitalu prepušta da ujedinjuje kontinent – naglašava Jurčić.

Britanski su mediji puni procjena o potencijalnim štetama zbog odlaska koje iznose od dva pa i do deset posto vrijednosti BDP-a, no čak i kad bi glas naroda bio za istupanje iz EU, kapital bi učinio sve da izbjegne gubitke.

– Takve su procjene poslužile za plašenje stanovništva. Sloboda kretanja roba, usluga i kapitala zagarantirana je članstvom u brojnim međunarodnim asocijacima kao što su WTO, MMF, OECD, Svjetska banka. Velika Britanija će morati nešto platiti za pristup europskom tržištu, ali to nisu razmjeri štete koji se spominju. Jedino bi se usporilo kretanje radne snage – ističe Jurčić.

Vraćanje u normalu

Sličnog je mišljenja i Julian Jessop, analitičar tržišta u “Capital Economics” koji kaže da će se retorika plašenja koja dolazi iz oba tabora nakon referenduma stišati.

– Oni koji zagovaraju ostanak zemlje u Europskoj uniji potiču strah od Brexita kako bi utjecali na glasače. Kad glasanje završi, bit ćemo svjedoci kako umjesto glasača sad uvjeravaju investitore da posluju – ističe Jessop.

Prevagne li odlazak, razdruživanje bi moglo trajati godinama, a nije isključeno da se u tom vremenu promijeni raspoloženje. Dok ne dođe do neke nove ravnoteže, očekuju se dodatno jačanje švicarskog franka, što nakon provedene konverzije ne bi imalo veće posljedice na hrvatske dužnike. Prevagne li pak status quo, što priželjkuje cjelokupni politički establišment Europske unije, predstoji normaliziranje tržišta, rast burza te vraćanje pariteta u odnosima velikih valuta.