Britanski ministar financija Phillip Hammond šokirao je naciju podatkom da bi Brexit zemlju mogao koštati puno više nego što su očekivali. Kazao je kako će se zbog izlaska iz EU Velika Britanija do 2022. godine morati zadužiti za dodatne 122 milijarde funta, od će čega polovica ići na krpanje “crnih rupa “ u proračunu koje će biti izravne posljedice Brexita.
Procjene pokazuju da bi svake godine u proračunu moglo nedostajati oko 21 milijarda funti. Najavio je i kako će očekuje konstantan pad gospodarskog rasta od prosječno 2,4 posto, a javni dug u iduće dvije godine popet će se na 90 posto BDP-a i iznosit će oko 2000 milijardi funta.
– Vlada u ovome trenutku ne može predvidjeti što će se na financijskom i gospodarskom planu događati kada doista počnu pregovori o razdruživanju od EU. To su pregovori koji će trajati dvije godine i zaista ne možemo ni predvidjeti kako će se oni završiti.
Upravo zbog toga naglašavam kako se nalazimo pred periodom velike neizvjesnosti, upozorio je Hammond i dodao kako neizvjesnosti oko ishoda Brexita treba dodati i neizvjesnost oko toga u kojem će smjeru ići američka vanjska politika nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kao i neizvjesnost oko globalne trgovine.
Brexiteri među parlamentarcima Konzervativne stranke odmah su vrlo žestoko reagirali na istupe svoga ministra financija optužujući ga za dizanje panike, a neki su otišli toliko daleko da su ga nazvali zlogukim vračem i malicioznim astrologom, vješcem koji razne besmislene podatke baca u kotlići i od njih kuha paklenu čorbu
. No oporbeni laburisti Hammondove crne slutnje dočekali su odobravanjem, naglašavajući da su upravo na ovakvim slutnjama oni i vodili kampanju protiv izlaska Velike Britanije iz EU.
Prije nekoliko dana premijerka Theresa May poslovnim je liderima obećala da će na minimum sniziti korporativni porez kako bi Veliku Britaniju učinila atraktivnom za ulagače nakon što bude pokrenut proces razdruživanja s EU. Ona im je obećala da će taj porez biti i niži od 15 posto, dok je u ostalim velikim zemljama EU on i do 35 posto. Cilj je ove mjere stvoriti svojevrsnu poreznu oazu koja bi zadržala strane kompanije koje su već u zemlji, ali i privukla neke nove, što bi moglo malo ublažiti negativne gospodarske efekte Brexita.
Dnevni list Guardian jučer je objavio i analizu koju je napravio trust mozgova Resolution Foundation. Oni tvrde da će standard života običnih Britanaca, a osobito onih koji imaju skromnije plaće, pasti gore nego što je pao tijekom financijske krize koja je započela 2008. godine. Usto, kažu oni, bit će znatno manje novca za socijalna davanja.
Tja, kaj se more.