Kada na fažanskoj rivi čekate brod koji će vas prevesti na predivne, ujedno i mistične, ali i povijesno prebogate Brijune, u rijeci nepoznatih turista koji su se uputili u razgledavanje tog otočja ugledat ćete i poznata lica.
Brijuni nisu mondeni Hvar ili Brač, kokteli i noćni provodi, Brijuni su povratak u osamdesete, Brijuni su povijest s naglašenim šarmom socijalističkog vremena ucrtanim u vizure hotela, oronule depandanse i jasnu ostavštinu Titova hedonizma.
Uz komunizam i socijalizam uglavnom se veže sivilo, odsustvo boje i energije života, a Brijuni su utjelovljenje upravo onog hedonističkog aspekta socijalizma. U to ćete povjerovati kada na Brijunima ugledate očuvani Titov kabriolet Cadillac Eldorado iz 1953. godine, izložen ispod plastične cerade, u kojem je Tito svojevremeno Brijunima vozao eminentne svjetske glumačke i političke zvijezde. Povijesni vremeplov otkrit će samo onaj šarmantni dio ne tako davne prošlosti, možda na trenutak pomislite da bi Brijuni, taj otok bez automobila, kada bi se uložio novac, mogli na neki način postati hrvatska Kuba, koja je ostala zarobljena u povijesti i neokrznuta modernim svijetom.
Brijuni i umjetnost
Brijuni su najpoznatiji upravo po bivšem komunističkom diktatoru Josipu Brozu Titu, kasnije i po prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, koji se poput Tita volio odmarati i ljetovati baš na tom istarskom arhipelagu, a danas je glavni simbol Brijuna glumac Rade Šerbedžija i njegov Teatar Ulysses.
Ono što je nekad za Brijune bio Tito, danas je Šerbedžija, ali u dva potpuno različita konteksta. Nekad su filmske (i političke) zvijezde poput Sophije Loren i Elizabeth Taylor dolazile na Brijune zbog bivšeg predsjednika Jugoslavije, koji se rado družio s glumačkom i inom svjetskom elitom, a danas zvijezde poput Angeline Jolie i Vanesse Redgrave na Brijune dolaze zbog kazališnog festivala Šerbedžijina teatra.
Brijuni i umjetnost očito su nerazdvojivi, ali politika se nakon Tuđmanove smrti odmaknula od Brijuna. Ni predsjednik Stjepan Mesić ni Ivo Josipović na Brijunima nisu ljetovali, koristili su ih za prijam stranih službenih gostiju koji su ljeti ili u proljeće dolazili u Hrvatsku. Tek je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ponovno prigrlila to otočje kao ljetnu destinaciju za kratki godišnji odmor. Predsjednica, kažu u njenom uredu, bira Brijune jer su blizu Rijeci, gdje joj žive roditelji, ali i Zagrebu. Kolinda Grabar-Kitarović na Brijunima se ne koristi državnom rezidencijom, poput Bijele vile, nego bude smještena u vojnom objektu Peneda. Unatoč boravku na Brijunima, kako čujemo u glumačkim krugovima, nije posjetila nijednu predstavu Teatra Ulysses.
Da predsjednica RH ne ljetuje na Brijunima, to otočje moglo bi se nazvati destinacijom, pa i ljetnim utočištem, isključivo političke i intelektualne ljevice. Pa kad na početku teksta pišem da se već u redu za brod koji prevozi na Brijune prepoznaju poznata lica, mislim upravo na ljude s lijevog političkog spektra. Kada zakoračite na Brijune, teško da prvo nećete ugledati Radu Šerbedžiju, na biciklu sa šeširom na glavi i lagano raskopčane košulje.
Promidžba za Hrvatsku
Na plaži nedaleko od hotela Neptun sunča se kazalištarac Darko Stazić, brat SDP-ova zastupnika Nenada Stazića, u redu za brod na fažanskoj rivi čeka analitičar Ivan Rimac, a na otočju ćete sresti i Milorada Pupovca, lidera SDSS-a. Takva je situacija barem bila sredinom kolovoza. Brijuni su, što zbog Teatra Ulysses, što zbog toga što su nacionalni park, mjesto mira koje privlači određen tip gostiju. Može li ih se striktno podijeliti na pripadnike lijevog spektra? Duško Ljuština, direktor izvršne produkcije Ulyssesa, kaže da što se tog kazališta tiče nema podjela na lijeve i desne.
– Velike glumačke zvijezde koje danas dolaze na Brijune dolaze isključivo zbog Teatra Ulysses i jednog od najkvalitetnijih kazališnih festivala u ovom dijelu Europe, bez obzira na moju subjektivnost budući da sam izvršni producent. Dakle, sasvim je drugačiji kontekst nego u vrijeme Josipa Broza Tita kada su svjetski glumci na Brijune dolazili zbog tadašnjeg predsjednika Jugoslavije. I gostovanje predstave Richard III. u kojoj glume Vanessa Redgrave i Ralph Fiennes prije dvije godine bilo je najznačajnije kazališno gostovanje od nastanka Hrvatske. Oskarovka Vanessa Redgrave i ove je godine gostovala na Brijunima i svojim je recitalom, uz pratnju troje svjetskih glazbenika, ponovno napravila veliku promidžbu za Hrvatsku – komentirao je Duško Ljuština. On dodaje da su oko 25 posto publike na njihovim predstavama stranci i da ne stoji teza da su Brijuni utočište ljevice.
– Naša su publika i lijevi i desni, pa naš glumac Goran Grgić, koji igra glavnu ulogu u “Pečatu”, sigurno ne spada u glumačku ljevicu – nastavio je Ljuština. Rezimirao je da je Teatar Ulysses na Brijunima 17 godina, dogodine su punoljetni, da su ove godine imali dvije premijere, da uglavnom imaju dva do tri međunarodna gostovanja te 31 predstavu u programu, ali da su od države dobili, kako kaže, sramotnih 150.000 kuna.
– Ta svota nije dovoljna za jedan dan Dubrovačkih ljetnih igara. Iznos koji dobivamo od države za naš festival smanjio nam je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, a ove godine taj je iznos dodatno smanjen jer ga je odobravala komisija koju je imenovao bivši ministar Hasanbegović – požalio se Ljuština. Teatar Ulysses i Rade Šerbedžija često su bili meta kritika zbog novca koji su dobivali od Ministarstva kulture, zbog smještaja na Brijunima... jer se stvarao dojam da Šerbedžija i njegova ekipa glumaca uživaju na elitnim Brijunima i na tome dobro zarađuju. Istina nikad nije crna ili bijela, a iz perspektive Duška Ljuštine je sljedeća:
– O ovom kazalištu napisani su kamioni netočnih tekstova, prosute su tone mržnje, a da nijedan od tih mrzitelja nije nikada nogom stupio na Brijune i vidio što i u kakvim uvjetima mi radimo. Uostalom, oni koji napadaju Radu Šerbedžiju ne znaju da je Tito umro 1980. godine. Zamjeraju mu što nije jurišao s puškom, a čovjek je pacifist. Svojim je kazalištem napravio neviđenu promociju Hrvatske, ali ni to očito nije dosta. Podsjetio je da je neki dan na televiziji branio ministricu kulture Ninu Obuljen bez obzira na to što su dobili samo 150.000 kuna za kazalište, ali kaže da nije siguran da joj je time napravio dobro.
– U ovoj je zemlji postalo najvažnije tko je taj koji te hvali pa ne vjerujem da joj je pomoglo što je pohvala stigla baš od mene – dodao je.
Ljuština je objasnio da su glumci kazališta Ulysses smješteni u hotelu Jurina s dvije zvjezdice, da se smještaj plaća paušalno, da se posebno plaća potrošnja struje i vode kao i boravišne pristojbe za svakog gosta kazališta. Nedavno je portal 100posto objavio da se troškovi smještaja za jednu sezonu, koja obuhvaća dio srpnja i kolovoz, penju na 450 do 500 tisuća kuna, plus dodatnih 50.000 kuna za pristojbu.
Kako god tko gledao na Šerbedžiju i njegovo kazalište na Brijunima, slagao se s državnim donacijama koje je dobivao, neporecivo je da upravo zbog Šerbedžije u Hrvatsku dolaze svjetske glumačke face i da je svojim festivalom na Brijunima oživio to otočje koje unatoč bogatoj povijesti i znamenitostima koje krije zapravo prilično zapušteno. Upravo je Šerbedžija zaslužan što je Brijune 2011. godine posjetila planetarno poznata glumica Angelina Jolie, što tu dolazi Vanessa Redgrave itd.
Titova ljetovanja
Političari su, kao što smo konstatirali, Brijune zapostavili. Da na njih ne dolazi predsjednica RH, nitko iz državnog vrha ne bi ih koristio za ljetni odmor. Brijuni su idealni za okupljanje diplomatskog zbora ili neke slične službene događaje. Bivši predsjednik Ivo Josipović kaže da je slovački predsjednik vrlo rado dolazio na Brijune, čak je i u privatnom aranžmanu ondje ljetovao nakon što otkrio te istarske otoke.
– Dok sam bio predsjednik, nisam ni imao vremena za godišnji odmor tako da sam ljeti uglavnom radio. Ali ako bih se kratko otišao odmoriti, to je onda bila Baška Voda. Šteta je što se Brijuni više ne koriste i što se u njih ne uloži novac, tamo se ima što vidjeti – rekao nam je Josipović.
Povijest Brijuna je iznimna, seže još u kredu, kako se navodi u Edukativnom programu Javne ustanove Brijuni, pa je tako na Velom Brijunu pronađeno više od 200 otisaka četiriju vrsta dinosaura, a otisci su pronađeni i na otocima Galiji, Vangi i Vrsaru. Otočić Vanga bio je upravo Titovo utočište, a kako se pisalo, Vangu je slučajno “otkrio” vozeći se pedalinom. Tito je prvi put na Brijune došao u lipnju 1947. godine, a već 1949. godine postaju njegova rezidencija. Prvi visoki državnik koji mu je došao u posjet na Brijune bio je Haile Selassie, etiopski vladar. Na Brijunima je 1956. godine u Bijeloj vili potpisana “Brijunska deklaracija” koja je nazvana i Povelja nesvrstanosti. Potpisali su je Tito, indijski premijer Nehru i egipatski predsjednik Nasser. Brijuni su 1960. godine zatvoreni za javnost, kada su se zadnji stanovnici preselili u Pulu ili Fažanu. Tito je na Brijunima posljednji put boravio u kolovozu 1979. godine, a ondje se još čuvaju predmeti koje je koristio – od lula, Diorove kolonjske vode (pisao je 24Express), češljeva, cigara...
Tito je na Brijunima, pogotovo pred kraj života, boravio i po nekoliko mjeseci do pola godine. Stari Puljani još se sjećaju kako su radnici Uljanika na pulskoj rivi satima čekali da Tito stigne s aerodroma i zaplovi prema Brijunima. Često ga ne bi ni vidjeli...
Dokad će se ti uhljebi pre****vati na račun proračuna RH ?