Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u svoj 33. dan. Žestoka svakodnevna granatiranja se nastavljaju, a ukrajinske i ruske snage bore se za svaki grad. Američki predsjednik Joe Biden u Varšavi je izjavio da rat neće završiti brzo te da Putin ne smije ostati na vlasti, međutim Bijela kuća istaknula je kako to nije bio poziv za promjenu režima.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Ključni događaji:
- Rusija je počela uništavati ukrajinska skladišta hrane i goriva, tvrde Ukrajinci
- SAD šalje još 100 milijuna dolara pomoći civilnim sigurnosnim snagama u Ukrajini, objavio je američki državni tajnik Antony Blinken
- Humanitarnim koridorima u subotu je evakuirano 5200 ljudi, objavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk
- Lavov je pogođen višestrukim raketnim napadima, jedna od meta bila rafinerija
Tijek događaja:
0.02 Scholz: Promjena režima u Rusiji "nije cilj NATO-a"
Promjena režima u Rusiji nije cilj NATO-a, unatoč njezinoj invaziji na Ukrajinu, rekao je u nedjelju njemački kancelar Olaf Scholz. Promjena režima u Rusiji "nije cilj NATO-a, ni američkoga predsjednika", izjavio je kancelar za njemačku mrežu ARD.
"Imao sam priliku dugo razgovarati s njim u Bijeloj kući i raspravljali smo i ovim pitanjima", dodao je. Joe Biden rekao je u subotu u Varšavi da ruski predsjednik Vladimir Putin "ne bi smio ostati na vlasti". Bijela kuća nakon toga je objavila da američki predsjednik nije pozvao na "promjenu režima".
"Demokracija, sloboda i pravo posvuda imaju budućnost, ali kladim se da mi kao ljudska bića duboko u sebi želimo živjeti u demokraciji", objasnio je Scholz dodavši da je na ljudima i narodima da se bore za tu slobodu. "Mi moramo jamčiti da se integritet i suverenitet država ne krše", ustvrdio je. Na pitanje o njemačkom slanju oružja, koje Kijev ocjenjuje nedovoljnim, njemački kancelar je odgovorio: "Činimo sve što je u našoj moći." Oružje koje je Zapad već dostavio, po njemu je omogućilo "znatne uspjehe".
Scholz je rekao i da Njemačka razmatra mogućnost nabave proturaketnoga sustava kako bi se zaštitila od mogućega napada iz Rusije. "To je posve sigurno jedno od pitanja o kojima razgovaramo i imamo za to razloga", rekao je odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost da Njemačka nabavi proturekatni sustav poput izraelske Željezne kupole, ali nije naveo koju vrstu sustava Berlin razmatra.
Na pitanje namjerava li Njemačka nabaviti proturaketni obrambeni sustav dužeg dometa od postojećeg Patriota, Scholz je odgovorio: "Moramo biti svjesni da imamo susjeda koji je spreman primijeniti nasilje da bi postigao ciljeve."
23.35 Abas u vezi Ukrajine kritizirao "dvostruka mjerila" zapadnih zemalja
Palestinski predsjednik Mahmud Abas upozorio je u nedjelju na "dvostruka mjerila" zapadnih zemalja koje su, pozivajući se na međunarodno pravo, brzo uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali ne i Izraelu zbog njegovih "zločina" na palestinskom području. Abasova Palestinska uprava nije osudila nedavnu invaziju Rusije, članice Kvarteta za Bliski istok i zemlje koja službeno priznaje Palestinu kao državu, na Ukrajinu, za razliku od Sjedinjenih Država i većine europskih zemalja.
Takva suzdržanost je naljutila zapadne diplomate u Jeruzalemu i na palestinskim teritorijima. Tako su mnogi zapadni diplomatski izvori koji su htjeli ostati anonimni, rekli za AFP da su zatražili od Palestinske uprave - koju najviše financira Europska unija - da osudi invaziju na Ukrajinu.
Na tiskovnoj konferenciji koju je održao u nedjelju zajedno s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, palestinski predsjednik koji je u subotu proslavio 87. rođendan, kritizirao je "dvostruka mjerila" Zapada u vezi s Ukrajinom i s palestinskim teritorijima. Amnesty International, Human Rights Watch i izraelska nevladina organizacija B'Tselem optužuju Izrael da nad Palestincima provodi "aparthejd".
"Sadašnji događaji u Europi jasno su pokazali da se primjenjuju dvostruka mjerila", rekao je Abas. "Unatoč zločinima izraelske okupacije koji se mogu usporediti s etničkim čišćenjem i s rasnom diskriminacijom, a koje su priznale međunarodne organizacije za ljudska prava (...), ne nalazimo nikoga tko bi pozvao na odgovornost Izrael koji se ponaša kao država koja je iznad zakona".
"Ono što se događa u Palestini ne može se tolerirati, međunarodno pravo se ne može gaziti i pitamo se hoće li se nadmoć izraelske okupacijske vlasti nad palestinskim narodom, ponižavanje njegova dostojanstva i njegovih legitimnih prava nastaviti a da se ništa ne učini kako bi se tomu stalo na kraj", dodao je Abas na arapskom.
23.20 Zelenski molio Bidena da ne sankcionira Abramoviča?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da su neki ruski poduzetnici ponudili novčanu pomoć Ukrajini i njezinoj vojsci. U razgovoru s ruskim glasilima putem video veze, Zelenski je rekao da je dobio "signale" nekoliko ruskih poduzetnika, pa tako i milijardera Romana Abramoviča, bliskog Vladimiru Putinu, koji je pod sankcijama Europske unije i Velike Britanije.
"Dobili smo signale od njega i još nekih poduzetnika koji su nam rekli: 'možemo pomoći na ovaj ili na onaj način, možemo nešto učiniti' ", rekao je. "Neki su rekli da su spremni pomoći u obnovi zemlje nakon rata. 'Spremni smo prenijeti poslove u Ukrajinu, živimo u Engleskoj ili negdje u Švicarskoj, mi to želimo. Ali što da učinimo da više ne budemo na listi za sankcije'?", dodao je.
"Neki ne žele otkriti ime i kažu da žele pomoći našoj vojsci, iako su državljani Ruske Federacije", rekao je Zelenski. Istaknuo je da je Ukrajina, bez obzira na to tko su poduzetnici koji žele financijski poduprijeti ukrajinsku vojsku, spremna "zajamčiti njihovu sigurnost, osigurati im posao i omogućiti razvoj poslovanja". "Govorim konkretno o sankcijama u našoj zemlji. Možemo o njima razgovarati, možemo razgovarati o promjeni državljanstva tih ljudi", rekao je, istaknuvši da se to "ne mora učiniti javno".
Kako u srijedu piše Wall Street Journal, Zelenski je zamolio Joea Bidena da ne sankcionira Romana Abramoviča, ocijenivši da bi mogao posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije.
23.00 Još detalja o novom krugu pregovora
Pregovarači iz Ukrajine i Rusije održat će novi krug pregovora o uspostavi prekida vatre u Istanbulu, objavilo je u nedjelju tursko predsjedništvo. U telefonskom razgovoru u nedjelju navečer "predsjednik Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Rusije Vladimir Putin dogovorili su se da da će idući pregovarački krug biti održan u Istanbulu", navodi se u priopćenju.
U razgovoru je Erdogan rekao ruskome kolegi da je Turska spremna "dati sav potreban doprinos" kako bi se uspostavio prekid vatre i "poboljšalo humanitarno stanje u regiji", priopćeno je. Tursko predsjedništvo nije navelo točan datum pregovora.
"Nadamo se da će sastanci rezultirati trajnim prekidom vatre i otvoriti vrata miru", objavio je na Twitteru turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu.
Jedan od ukrajinskih pregovarača David Arakhamia objavio je ranije u nedjelju da će "se idući krug pregovora održati u Turskoj od 28. do 30. ožujka". Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski, kako ga citiraju ruske agencije, objavio je da će novi krug pregovora biti u utorak i srijedu ne navodeći mjesto.
22.34 Ukrajinski mediji pišu da su se dogodili novi napadi diljem zemlje prije otprilike sat vremena. Ruski projektili navodno su pogodili više gradova, a sirene za uzbunu čuju se u Kijevu i Lavovu. Ukrajinske vlasti kažu da je napadnuto skladište nafte u Lutsku.
22.30 Cijela Europa, uključujući Hrvatsku, solidarna je s ukrajinskim narodom i njihovom borbom za slobodu i vrijednosti koje svi mi dijelimo, poručio je u nedjelju navečer premijer Andrej Plenković u sklopu velikog koncertnog maratona za Ukrajinu.
Više pročitajte OVDJE.
21.52 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan telefonski u nedjelju je telefonski razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom poručivši mu kako je nužno uspostaviti prekid vatre i rješenje humanitarne krize u Ukrajini, priopćili su iz njegovog ureda, a prenosi Guardian.
- Erdogan je prenio svoju zabrinutost oko nužnosti prekida vatre između Ukrajine i Rusije, implementacije mira te poboljšanja humanitarnog stanja u regiji - rekli su iz ureda turskog predsjednika. Dodali su kako se on složio da se nova runda mirovnih pregovora održi u Istanbulu.
21.45 Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je nove informacije o ruskoj invaziji. Naveli su da Rusi nastavljaju s “potpunom oružanom agresijom na Ukrajinu”, pri čemu krše međunarodno humanitarno pravo na privremeno okupiranim područjima. Također, ministarstvo navodi da zastrašuju lokalno stanovništvo i drže ukrajinske civile kao taoce te da od njih traže hranu.
21:40 UN je objavio da je u ratu u Ukrajini ubijeno najmanje 1.119 civila, a 1.790 ih je ranjeno. Ističu da su stvarne brojke sigurno veće, osobito na pdoručjima gdje se odvijaju žestoke borbe.
21.35 Croatian Aviation javlja da je ruska kompanija Aeroflot danas obavila posljednji let između Zagreba i Moskve. S tim u vezi, svi djelatnici ovog avioprijevoznika dobili su otkaz, čime je Aeroflot nakon dugog niza godina privremeno praktički prestao poslovati u Republici Hrvatskoj.
21.00 Zelenski: spremni na razgovor o neutralnosti, nenuklearnom statusu uz jamstva
Ukrajina je spremna razgovarati o tome da prihvati status neutralne države kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom, ali za to treba jamstva treće strane i potvrdu na referendumu, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski predsjednik to je kazao u 90-minutnom obraćanju ruskim novinarima videopozivom, a nešto ranije ruska agencija za nadzor medija upozorila je ruske medije da se suzdrže od prenošenja intervjua Volodimira Zelenskoga.
Ruska invazija izazvala je razaranje rusofonih gradova u Ukrajini, rekao je Zelenski. Pričinjena šteta ruskim napadima gora je od razaranja koje su Rusi počinili ratovima u Čečeniji, kazao je.
"Sigurnosna jamstva i neutralnost, nenuklearni status države. Mi smo spremni na to. O toj točki pregovora se razgovara, temeljito", ustvrdio je, kako prenosi agencija France presse. "Ali ne želim da to bude još jedan od dokumenata u stilu memoranduma iz Budimpešte", rekao je aludirajući na sporazume koje je Rusija potpisala 1994. jamčeći cjelovitosti i sigurnost triju bivših sovjetskih republika, među kojima je Ukrajina, ako se one odreknu nuklearnog oružja naslijeđenog iz Sovjetskog Saveza.
Izaslanstva Rusije i Ukrajine održat će uživo u Turskoj novi krug pregovora od ponedjeljka do srijede, najavio je u nedjelju jedan od ukrajinskih pregovarača David Arakhamia. Ukrajina je razgovarala o uporabi ruskog jezika u Ukrajini na pregovorima s ruskim izaslanstvom, no odbila je razgovarati o nekim drugim ruskim zahtjevima, kao što je demilitarizacija Ukrajine, rekao je Zelenskij.
Ukrajinski predsjednik razgovarao je videopozivom s novinarima oporbene ruske televizije Dožd, neovisnog portala Meduza, kojima su stranice blokirane u Rusiji te dnevnog lista Kommersant.
U kratkoj izjavi koju je agencija za nadzor medija objavila na društvenoj mreži i na svojoj mrežnoj stranici upozorava ruske medije da ne prenose intervju ukrajinskog predsjednika. "Roskomnadzor upozorava ruske medije da se trebaju suzdržati od objavljivanja tog intervjua", navodi agencija no ne navodi razlog zbog čega objavljuje to upozorenje.
Rusko državno odvjetništvo reklo je da će objaviti pravno mišljenje o izjavama iznijetima u intervjuu i o legalnosti objave tog intervjua. Zelenski je razgovarao s nekoliko ruskih medija.
20.20 Novi krug rusko-ukrajinskih pregovora početkom idućeg tjedna
Izaslanstva Rusije i Ukrajine održat će uživo u Turskoj novi krug pregovora od ponedjeljka do srijede, najavio je u nedjelju jedan od ukrajinskih pregovarača David Arakhamia. I glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski, kako ga citiraju ruske agencije, objavio je održavanje novog kruga pregovora, ali je najavio da će to biti u utorak i srijedu ne navodeći mjesto.
"Pregovorima na videokonferenciji odlučeno je da će se idući krug održati u Turskoj od 28. do 30. ožujka", objavio je David Arahamia na Facebooku.
Jedan krug rusko-ukrajinskih pregovora uživo već je održan 10. ožujka u Turskoj u Antalyiji, na razini ministara vanjskih poslova na prijedlog Ankare, no nije donio konkretnih pomaka. Od tada pregovori su se vodili videokonferencijom i obje strane opisale su ih kao "teške".
"Proces pregovora je vrlo težak. Ukrajinska delegacija zauzela je čvrstu poziciju i ne odustaje od svojih zahtijeva. Ponajprije inzistiramo na prekidu vatre, sigurnosnim garancijama i na teritorijalnom integritetu Ukrajine", rekao je u petak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Zanijekao je da je postignut "konsenzus" s Moskvom, a što je protivno izjavi ruskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da su se izaslanstva dviju zemalja odgovorila o četiri od šest točaka.
Glavni moskovski pregovarač rekao je da pregovori zastaju oko glavnih točaka.
"Pozicije se približavaju na sporednim točkama. Ali kod glavnih političkih (pitanja) smo u zastoju", rekao je Vladimir Medinski, kojeg citiraju ruske novinske agencije. Medinski je dodao da Moskva inzistira na potpisivanju "sveobuhvatnog sporazuma" koji bi uzeo u obzir zahtjeve za neutralnošću, demilitarizacijom i "denacifikacijom" Ukrajine, kao i priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i neovisnosti dviju proruskih separatističkih "republika" Donbasa.
19:34 Lider Luganske Narodne Republike Leonid Pasečnik pojasnio je novinarima svoje riječi vezane za referendum na tom okupiranom ukrajinskom teritoriju te kazao kako vlasti LNR u ovom trenutku ne vrše pripreme za održavanje referenduma o stupanju u sastav Rusije, a njegove riječi je prenijela ruska novinska agencija TASS.
"Dao sam takvu izjavu. No, želio bih pojasniti: ovo je moje osobno, privatno mišljenje. Ne poduzimamo nikakve radnje u cilju održavanja referenduma u bliskoj budućnosti", kazao je Pasečnik.
18.57 Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko javio se na svojim društvenim mrežama i objavio da se nastavlja obrana Kijeva te da je u funkciji ponovno i najvažnija gradska infrastruktura. Otvaraju se trgovine, kafići i frizerski saloni.
Više pročitajte OVDJE.
18.20 ANKETA: Polovina Ukrajinaca spremna je boriti se. Norvežani: Motivacija im je nevjerojatna
Gotovo polovina Ukrajinaca od 18 do 55 godina spremna je izravno sudjelovati u borbama protiv ruske agresije, pokazuje anketa norveškog instituta koji je ocijenio da je motiviranost nevjerojatno visoka. Oko 70 posto ispitanih muškaraca i oko 30 posto žena reklo je da je spremno boriti se, pokazuje anketa čije je rezultate objavio Institut za istraživanje mira u Oslu uz pomoć mjesne agencije za istraživanje javnog mišljenja Info Sapiens.
Potonja je ispitala više od 1.000 Ukrajinaca u dobi za mobilizaciju, sa zadaćom da izradi reprezentativan uzorak, unatoč teškoćama u provedbi ankete usred rata. Ispitanici - muškarci i žene u jednakom omjeru - u trećem tjednu sukoba (od 9. do 12. ožujka) odgovarali su putem interneta o tome kako bi sudjelovali u ratu, birajući između četiri oblika pružanja otpora.
Za "pomoć u otporu izravnim sudjelovanjem u borbi na otvorenom terenu protiv ruskih i proruskih snaga", 49 posto ispitanika odgovorilo je da bi taj izbor bio za njih "veoma vjerojatan, umjereno vjerojatan ili prilično vjerojatan", navodi Institut. Za "pomoć u otporu izravnim sudjelovanjem u borbama u rovovima ukrajinskih snaga", svi odgovori koji sugeriraju sudjelovanje čine gotovo 47 posto.
Tri četvrtine (75 posto) ispitanika spremno je priključiti se dragovoljcima "kako bi pomogli žrtvama rata, primjerice ranjenim civilima i vojnicima", a 80 posto kako bi "pomogli u otporu pružajući nevojnu potporu ukrajinskim snagama (u hrani, informacijama, streljivu...)", navodi Institut. "Motiviranost ukrajinskog naroda da se bori protiv osvajača je nevjerojatna", ističe norveški institut u analizi ankete objavljenoj u subotu.
17.45 Francuska upozorava na "kolektivnu krivnju" ne pomogne li se stanovnicima Mariupolja
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian u nedjelju je izjavio da će, ne napravi li se ništa da se pomogne civilima u Mariupolju, uslijediti "kolektivna krivnja".
"Mariupolj je upečatljiv primjer vojne opsade, a vojne opsade su strašan oblik rata jer se civilno stanovništvo masakrira, uništava. Patnja je strašna", rekao je Le Drian na međunarodnoj konferenciji Doha Forum.
"Upravo zbog toga mora biti bar jedan trenutak u kojemu civilno stanovništvo može disati", rekao je, dodajući da je na tomu angažiran francuski predsjednik Emmanuel Macron.Macron je u petak rekao da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sljedećim danima želi održati više razgovora o situaciji u Ukrajini i o inicijativi da se pomogne stanovništvu da napusti Mariupolj.
17:14 Ukrajina i Rusija će od sutra pa do srijede pregovore voditi u Turskoj, javlja Sky News.
17:11 Ukrajinska veleposlanica u SAD-u Oksana Markarova kaže da je Rusija teroristička država koju vodi ratni zločinac.
- Pa, znate, jasno nam je da je Rusija teroristička država koju vodi ratni zločinac i mi radimo dan i noć i žestoko se borimo za obranu naše zemlje i za obranu naše demokracije - rekla je Markarova za CNN.
16:17 U svom posljednjem obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritizirao je zapadne države jer, kako kaže, oklijevaju dati njegovoj zemlji obrambeno oružje, uključujući borbene zrakoplove. Osudio je "ping-pong razgovore" o tome tko bi trebao poslati vojnu pomoć i pozvao zapad da "prikupi samo 1% hrabrosti koju imaju branitelji Mariupolja".
16:10 Razmjeri uništenja ukrajinskog grada Černihiva su takvi da su stanovnici trenutno bez vode, grijanja i struje, dok ruske postrojbe stežu obruč oko tog grada na sjeveru zemlje, javlja u nedjelju dpa. Gradska infrastruktura je stradala u "aktivnim borbama", no u tijeku su napori za popravkom štete, napisao je na Telegramu regionalni čelnik Vjačeslav Čaus. Opskrba plinom djelomično funkcionira, dodao je dužnosnik.
Više pročitajte OVDJE.
16:04 BBC je izvijestio o tisućama divljih životinja koje pate od hladnoće, gladi i stresa u ukrajinskim zoološkim vrtovima, parkovima i centrima za rehabilitaciju. Ukrajinski zoološki vrtovi upozoravaju da njihovi vukovi zavijaju gore od sirena.
16:03 Ruske trupe prebacuju se na teritorij Bjelorusije, izvijestio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
“Ove se mjere poduzimaju radi rotacije postrojbi koje su pretrpjele značajne gubitke, jačanja postojećih skupina, punjenja zaliha hrane, goriva, streljiva i radi organiziranja evakuacije ranjenih i bolesnih vojnika”, izvijestio je Glavni stožer.
16:01 Stanovnica opkoljenog južnog lučkog grada Mariupolja rekla je za BBC da joj, i stotinama drugih stanovnika, nije data "nikakva opcija" osim da odu u dijelove Ukrajine koji su pod ruskom kontrolom ili u samu Rusiju. Upitana jesu li okupatorske ruske snage “nasilno evakuirale” stanovnike grada, Irina kaže: “Da, rekla bih... Da budem potpuno iskrena, svi smo odvedeni nasilno.”
Irina, volonterka Crvenog križa u Mariupolju kojoj je bilo dopušteno zadržati svoje dokumente, kaže da su svi s istočne strane grada odvedeni u nepriznatu Donjecku Narodnu Republiku (DPR) - teritorij koji je okupirala Rusija, a koju Moskva priznaje kao neovisnu. Jednom kad su stigli tamo, kaže, ljudi su morali odlučiti hoće li ostati u DPR-u ili otići u Rusiju.
15:48 Maksim Kozicki, šef regionalne vojne uprave u Lavovu, rekao je kasno u subotu da je policija uhitila dvije osobe u regiji Lavov pod sumnjom da su dijelile informacije s Rusijom.
"Danas, 26. ožujka, na aveniji Chornovil u Lavovu, patrole su zaustavile sumnjivi automobil", rekao je u izjavi za Telegram. "Provjeravajući vozačeve dokumente i telefon, policija je pronašla video zapise i fotografije naših vojnih kretanja. Imao je i fotografije putovnica muškaraca s luganskom registracijom i puno kontakata s ruskim brojevima." Kozicki je rekao da je policija koja je otišla na mjesto raketnog udara privela muškarca koji je navodno snimao let projektila i njegov udar, a policija je također pronašla fotografije kontrolnih točaka u regiji koje su poslane na ruske brojeve. Te osobe su nakon uhićenja predane Službi sigurnosti Ukrajine, rekao je, piše CNN.
15:25 Ukrajina je u nedjelju objavila da rusko održavanje referenduma na okupiranom ukrajinskom teritoriju neće imati nikakve pravne temelje te da će se Rusija zbog tog poteza suočiti sa snažnim odgovorom međunarodne zajednice i dodatno produbiti svoju globalnu izolaciju. Samoproglašena 'Narodna Republika Lugansk' u istočnoj Ukrajini koju podupire Rusija uskoro bi mogla održati referendum o pridruživanju Rusiji, rekao je u nedjelju lokalni čelnik Leonid Pasečnik, prema proruskim lokalnim medijima.
15:15 Izraelski premijer Naftali Bennett rekao je da Izrael čvrsto stoji uz Ukrajinu te da je uspostavio terensku bolnicu u Ukrajini za zbrinjavanje ozlijeđenih i da čini sve što može da pomogne da se ovaj rat okonča.
“Što se tiče rata u Ukrajini, Izrael čvrsto stoji uz narod Ukrajine i nastavit će s našim naporima da pomognemo u smanjenju patnje i okončanju krvoprolića. Već smo poslali naše vrhunske medicinske timove da uspostave najnapredniju terensku bolnicu unutar Ukrajine na zapadnoj strani. Prijavljeno mi je da su već zbrinuli i liječili preko 500 pacijenata. U ovom trenutku, upravo u ovom trenutku, liječnici i medicinske sestre riskiraju svoje živote kako bi spasili živote onih kojima je potrebna. Ponosan sam na ono što Izrael radi. I naravno, činimo sve što možemo kada se od nas zatraži da doprinesemo naporima da se ovaj rat okonča. To činimo održavajući blisku koordinaciju sa Sjedinjenim Državama i našim europskim partnerima”, kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u Jeruzalemu.
15:10 Rusija je blokirala pristup portalu Bilda, najčitanijih njemačkih novina, javlja ruska državna novinska agencija RIA Novosti. Razlog se - ne navodi. Zahtjev za blokiranje pristupa Bildu u Rusiji stigao je iz ureda glavnog ruskog tužitelja, a državni regulator Roskomnadzor odobrio je zahtjev i proveo ga u djelo, javlja RIA.
"Bild danonoćno izvještava o Putinovom agresivnom ratu u Ukrajini, kako na njemačkom, tako i na ruskom jeziku. Odluka ruskih cenzora da blokiraju naš portal potvrđuje da naši novinari rade na promicanju demokracije, slobode i ljudskih prava", poručio je glavni urednik Bilda Johannes Boie za CNN.
15:08 Jučerašnja izjava američkog predsjednika Joea Bidena da Putin ne može ostati na vlasti izazvala je bijes među političarima u Moskvi te je protumačena kao dramatičan zaokret u američkoj vanjskoj politici. Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin nazvao ih je "nediplomatskim izjavama" i "histerijom".
- Biden je slab, bolestan i nesretan. Američki građani trebali bi se sramiti svog predsjednika. Moguće da je bolestan. Za njega bi bilo dobro da prođe liječnički pregled - dodao je Volodin.
14:55 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, nakon što je američki predsjednik Joe Biden nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "krvnikom", upozorio na opasnost od "eskalacije riječima i akcijama u Ukrajini" i poručio da Europa nije u ratu s ruskim narodom.
"Ja ne bih koristio tu vrst izraza jer nastavljam razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Macron za televizijski kanal France 3.
Joe Biden je prilikom susreta s ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj rat u Ukrajini ocijenio "strateškom pogreškom Rusije", a za Putina je rekao da je "krvnik".
Macron je, komentirajući Bidenove izjave o predsjedniku Ruske Federacije, kazao da želi "bez rata zaustaviti rat koji je Rusija pokrenula u Ukrajini".
"To je cilj i ako ga želimo postići ne treba nam eskalacija ni riječima niti akcijama. Mi, Europljani, ne smijemo podleći eskalaciji. Mi, Europljani, ne smijemo zaboraviti našu geografiju i povijest. Mi nismo u ratu s ruskim narodom", istaknuo je i poručio da Europa nije više u kontekstu Hladnog rata između Moskve i Washingtona.
Macron je također kazao da će s Putinom razgovarati u ponedjeljak ili u utorak kako bi se, bez odgode, organizirala evakuacija stanovnika Mariupolja, uz pomoć Turske, Grčke i humanitarnih udruga te uz suradnju ukrajinskih vlasti i gradonačelnika grada.
Pritom je pozdravio "junaštvo" stanovnika Mariupolja.
14:54 - VIDEO: Specijal - Čelnik Luhanska najavio potez koji će razveseliti Rusiju: 'Narod će iskoristiti svoje pravo'
14:30 - Njemačka zbog novonastale sigurnosne situacija uzrokovane napadom Rusije na Ukrajinu razmišlja o nabavci proturaketnog sustava o čemu se već vode razgovori s Izraelom, prenose njemački mediji u nedjelju.
"Mi se moramo bolje zaštititi od prijetnji iz Rusije. Zbog toga nam je hitno potreban proturaketni sustav za područje čitave zemlje", rekao je socijaldemokratski političar Andreas Schwarz u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Bild. Schwarz, koji je u proračunskom odboru Bundestaga zadužen za obrambena pitanja, je rekao kako u obzir dolazi izraelski proturaketni sustav Arrow 3.
"Mi mislimo da bi sustav Arrow 3 bio dobro rješenje za Njemačku", rekao je Schwarz.
Prema informacijama Njemačke novinske agencija (dpa), političari Bundestaga zaduženi za obrambena pitanja bi još u nedjelju trebali otputovati u Izrael gdje bi trebali voditi razgovore o eventualnoj nabavci sustava Arrow 3. Arrow 3 služi obrani od raketa dugog dometa. Za obranu od raketa kratkog dometa Njemačka već posjeduje proturaketni sustav tipa Patriot.
Odmah nakon napada Rusije na Ukrajinu njemačka vlada je najavila jačanja njemačkih obrambenih snaga i osjetno podizanja vojnog proračuna. Za hitnu modernizaciju Bundeswehra je previđen izvanredni fond u visini od 100 milijardi eura.
14:06 - Papa Franjo u nedjelju je osudio "mučeništvo" Ukrajine i "barbarsku i svetogrdnu" rusku agresiju na tu zemlju.
"Prošlo je više od mjesec dana otkad je počela agresija na Ukrajinu, otkad je počeo ovaj okrutni i besmisleni rat, koji je, poput svakoga rata, neuspjeh za sve, za sve nas", rekao je Sveti Otac nakon nedjeljnog Angelusa.
"Rat ne uništava samo sadašnjost, već i budućnost društva. Čitao sam da je od početka agresije na Ukrajinu tu zemlju napustilo svako drugo dijete. To uništava budućnost zemlje, uzrokuje dramatične traume za najmlađe i najnevinije među nama. Eto, to je ta bestijalnost rata. Barbarski čin pun svetogrđa", rekao je Papa.
13:03 - Turska i ostale države moraju nastaviti razgovarati s Rusijom da bi pridonijele okončanju rata u Ukrajini, rekao je u nedjelju glasnogovornik turskoga predsjednika, Ibrahim Kalin, dodavši kako Kijev treba snažniju potporu da bi se obranio od agresora.
Turska je članica NATO-a i održava dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom te pokušava posredovati u višemjesečnom sukobu.
"Ako svi spale mostove s Rusijom, tko će onda na kraju s njima razgovarati", rekao je Ibrahim Kalin na međunarodnome forumu koji se održava u Dohi.
"Ukrajince treba podržati svim mogućim sredstvima da bi se mogli braniti, ali se i ruska strana mora saslušati, na ovaj ili onaj način", da bi se i pritužbe Rusije mogle razumjeti, dodao je Kalin.
12:37 - Sjedinjene Države nemaju strategiju za promjenu režima u Rusiji, kazao je američki državni tajnik Anthony Blinken nakon što je predsjednik Joe Biden kazao u subotu da ruski predsjednik Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti".
11:56 - Do nedjelje je u Hrvatsku ušlo 10.409 raseljenih osoba iz Ukrajine, od kojih 2136 u posljednjih sedam dana, objavilo je Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) na internetskoj stranici Hrvatska za Ukrajinu.
11:50 - Rusija pokušava podijeliti Ukrajinu na pola kako bi stvorila područje pod kontrolom Moskve nakon što je propao pokušaj da zauzme cijelu zemlju, kazao je šef ukrajinske vojne obavještajne službe.
- Ustvari, to je pokušaj stvaranja sjeverne i južne Koreje u Ukrajini - kazao je Kirilo Budanov, dodajući kako će Ukrajina uskoro pokrenuti gerilske operacije u područjima koja su pod ruskom okupacijom, prenosin The Guardian.
11:42 - Samoproglašena Narodna Republika Lugansk u istočnoj Ukrajini koju podupire Rusija mogla bi uskoro održati referendum o pridruživanju Rusiji, rekao je u nedjelju lokalni čelnik Leonid Pasečnik, prema proruskim lokalnim medijima.
10:59 - Novi ukrajinski ministar poljoprivrede Mykola Solskyi izjavio je da njegove zemlje da izvozi žitarice postaje pogoršava sa svakim danom i jedino što bi moglo popraviti jest da rat s Rusijom završi.
Ukrajina, koja je jedna od najvećih izvoznica žitarica na svijetu, inače izvozi oko 4-5 milijuna tona žitarica mjesečno. A zbog rata ta brojka je pala na samo nekoliko stotina tisuća tona.
- Utjecaj na globalno tržište je direktan, dramatičan i značajan. I nastavlja se. Sa svakim danom situacija postaje sve teža i teža - kazao je, prenosi BBC.
10:45 - Rusija je pogodila vojne mete u Lavovu s visokopreciznim projektilima, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane u nedjelju.
U napadu je s raketama dugog dometa pogođeno skladište goriva kojeg koriste ukrajinske snage u blizini Lavova, a ruske snage koristile su krstareće rakete da pogode postrojenje u gradu koje se koristi za popravak protuzračnih sustava, radarskih stanica i nišana za tenkove, stoji u priopćenju.
"Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju ofenzivne akcije u sklopu posebne vojne operacije", rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov u priopćenju.
10:31 - VIDEO: Rusija uništava ukrajinska skladišta hrane i goriva
10:17 - Poznati američki diplomat Richard Haas žestoko je kritizirao američkog predsjednika Joea Bidena koji je kazao da ruski predsjednik Vladimir Putin ne može ostati na vlasti.
- 'Komentari koje je napravio predsjednik napravili su tešku situaciju još težom, a opasnu situaciju još opasnijom - tvitao je Haas koji je, inače, na čelu američkog Vijeća za međunarodne odnose.
- To je očito. Manje je očito kako popraviti štetu, preporučio bih njegovim ključnim ljudima da kontaktiraju svoje ruske kolege i razjasne da je SAD spremna dogovoriti se s ovom ruskom vladom - naveo je.
Više o tome što je kazao Biden, pročitajte OVDJE
10:09 - Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine naveo je u svojem operativnom izvješću objavljenom u nedjelju ujutro da su odbili sedan neprijateljskih napada u Donjecku i Luhansku te uništili osam tenkova.
9:43 - Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se vojnicima povodom Dana Nacionalne garde i uputio im posebnu čestitku.
8:45 - Rusija je počela uništavati ukrajinska skladišta hrane i goriva, što znači da će vlada u bliskoj budućnosti morati raspršiti zalihe, kazao je savjetnik ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denysenko, prenosi Reuters.
8:41 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je vlade zapadnih zemalja da pošalju oružje njegovoj zemlji kako bi se mogla braniti. Ustvrdio je u svojem govoru da oružje koje bi moglo braniti slobodu u Europi umjesto toga sakuplja prašinu.
Požalio se navodeći kako se ruski avioni ne mogu srušiti sa strojnicom.
- Što radi NATO? Vodi li ga Rusija? Što čekaju? Tražimo samo jedan posto od onoga što ima NATO, ništa više - dodao je Zelenski, prenosi BBC.
8:35 - Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je da će SAD uložiti dodatnih 100 milijuna što uključuje oklopna vozila i opremu ukrajinskoj državnoj graničnoj straži i policiji.
8:28 - Najmanje je petero ljudi ozlijeđeno u ruskom granatiranju Lavova. Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovyi tvrdi da su projektili lansirani iz Sevastopolja, najvećeg grada na krimskom poluotoku, javlja CNN.
Jedan od projektila pogodilo je skladište goriva, nakon čega je izbio požar.
8:25 - Černjihiv ima 44 teško ozlijeđenih osoba, uključujući i troje djece, koji ne mogu biti evakuirani za liječenje, kazao je gradonačelnik tog grada. Naime, Černjihiv je posve okružen ruskim snagama, piše Sky News.
Strahuje se da bi taj grad mogao postati novi Mariupolj. Sam Černjihiv nije predaleko od granice s Bjelorusijom, a direktno je cestom povezan s Kijevom, što njegovu poziciju čini strateški važnom. Građani koji nisu mogli pobjeći suočavaju se s manjkom električne energije kao i pitke vode.
7:52 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je najnovije podatke oko rata u Ukrajini.
- Čini se da ruske snage koncentriraju svoje napore u pokušaju da okruže ukrajinske snage napredujući iz smjera Harkiva u smjeru sjevera i Mariupolja na jugu. Bojišnice diljem sjeverne Ukrajine su većim dijelom statična, a lokalni ukrajinski protunapadi otežavaju ruske pokušaje da reorganiziraju svoje snage.
7:38 - Ukrajinska ofenziva koja je počela u petak na području koje je istočno od Harkiva dovela je do ponovnog osvajanja nekoliko sela, tvrdi regionalni političar Oleg Synegubov, piše CNN.
Sela se nalaze oko 20 kilometara od centra Harkiva, kojeg okružuju ruske snage još od početka ruske invazije.
7:20 - Sankcije protiv ruskih oligarha, banaka i kompanija mogle bi biti ukinute ako ruski predsjednik povuče svoje snage iz Ukrajine i obveže se da neće ponovo napasti, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u nedjelju.
"Sankcije bi mogle biti ukinute jedino nakon potpunog prekida vatra i povlačenja, ali i uz obavezu da neće biti ponovljenih agresija", rekla je Truss. "I naravno, sankcije možemo odmah vratiti u suprotnom".
Pošto se ruske snage muče u Ukrajini, njezina izjava može biti mogući poticaj Vladimiru Putinu da smanji svoje gubitke i pristane na sporazum s Ukrajinom. Truss je u razgovoru za Sunday Telegraph rekla da je u Foreign Officeu uspostavljena "pregovaračka jedinica" za pomoć u mogućim mirovnim pregovorima.
Moskva je nakon mjesec dana ratovanja naznačila da bi mogla smanjiti svoje ambicije u Ukrajini i boriti se samo za kontrolu nad Donbasom. Izjave britanske ministrice u skladu s izjavama američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je rekao da sankcije nisu trajne i da mogu "nestati" u slučaju nepovratnog povlačenja ruskih snaga.
7:00 - Dvanaest novinara ubijeno je u Ukrajini otkako je počela ruska agresija, objavila je ukrajinska državna tužiteljica na svojoj Facebook stranici.
"Govoriti istinu o Putinovoj agresiji je smrtonosno - 12 novinara dosad je ubijeno", objavila je Irina Venediktova. Među njima su američki, irski i ruski novinari.
Tvrdi da ih je još desetero ranjeno. Po Venediktovoj, sve novinare usmrtila je ruska vojska, ali tu informaciju nije bilo moguće neovisno provjeriti. U dosadašnjem tijeku rata najmanje je 56 predstavnika medija napadnuto, uključujući 15 stranaca.
Što radi NATO?! Ocito je ovaj scenarij davno napisan, a ukrajinski komicar je dobro naucio tekst, i uzivio se u ovu svoju prvu ozbiljniju ulogu... Vec je odrzao lekcije parlamentima svih "zapadnih demokracija", popracene ovacijama kakve se rijetko vidjaju, a sad je dosla na red i njihova batina... NATO! Sto ta tzv. "medjunarodna zajednica" misli, njegova zemlja je napadnuta i nitko od tih prodavaca demokracije, ljudskosti i morala nece da je brani! Ovo nije vidjeno nikada prije. Da li je ovakvu paznju dobijao poljski predsjednik 1939. kad je Njemacka krenula na njegovu zemlju? Da li su ovakvu paznju dobijali predsjednici drugih europskih drzava koje su bile zrtve te agresije? Da li je Franjo Tudjman 1991. mogao ovako dijeliti lekcije vladama i parlamentima "zapadnih demokracija"?! Ne samo sto nije bilo stotina milijuna US$ vojne pomoci, nego su nam zlocinci zabranili kupovati oruzje za samoobranu! Ne samo sto su nam zlocinci zabranili kupovati oruzje za samoobranu, nego su cak zaustavljali i konvoje humanitarne pomoci koji su isli ka Vukovaru! I kad smo se uprkos njihovim zlocinackim odlukama ipak uspjeli naoruzati i obraniti, onda su nas ganjali k'o divlje zvijeri po cijeom svijetu, i na kraju nam sudili za "zlocin" samoobrane protiv agresije! I ptice na grani vide da se ovdje ne radi o Ukrajini nego o mnogo vecim interesima okultne oligarhije koja svim sredstvima zeli staviti svoje prljave sape na najvrijedniju nekretninu na svijetu koja se zove... Rusija!