PUTIN NA TLU EUROPE

Britanci strahuju od od napada Rusije na države NATO-a: 'Javnost bi trebala biti spremna'

Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
Foto: SPUTNIK/REUTERS
Russian President Putin takes part in the official ceremony for pouring the first concrete into the foundation of power unit 4 at Egypt's El-Dabaa Nuclear Power Plant, via video link in Moscow
Foto: Sputnik Photo Agency/REUTERS
FILE PHOTO: Russian President Putin honours graduates of military academies in Moscow
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
26.01.2024.
u 12:53
Stručnjaci su mišljenja kako će, ako dođe do napada, za obuzdavanje i odvraćanje daljnje agresije biti potrebne vojne, diplomatske i gospodarske sposobnosti
Pogledaj originalni članak

Ovotjedna posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina ruskoj strateškoj enklavi i bazi na Baltičkom moru Kalinjingradu izazvala je veliki interes ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu. I dok je sama najava posjete, a onda i let zrakoplovom prema enklavi izazvao veliki interes još veći interes su izazvale i poruke Putina koje je uputio tijekom obraćanja studentima Baltičkog saveznog sveučilišta Kant.

- Zemlje koje graniče s teritorijem Baltičkog mora nisu spremne za ono što će uslijediti nakon što su mnogi odlučili srušiti sovjetske ratne spomenike. Ovo je zapanjujuće neznanje i nedostatak razumijevanja o tome gdje žive, što rade i što slijedit će – rekao je Putin. Inače, enklava Kalinjingrad je regija koja granici s Poljskom i Litvom i smatra se najvjerojatnijim žarištem sukoba između Rusije i NATO-a.

Britanski Daily Mail prenosi kako sve to dolazi nakon što je vlada Velike Britanije otkrila kako smatra da postoji mogućnost da Rusija u sljedeće dvije godine napadne nekoga od britanskih saveznika što bi u konačnici moglo izazvati širi sukob između Rusije i NATO-a. Komentirajući takve mogućnosti britanski ministri su mišljenja kako bi svaka eskalacija koja uključuje napade na britanske saveznike morala donijeti i vojni odgovor. Stručnjaci su mišljenja kako će, ako se to dogodi, za obuzdavanje i odvraćanje daljnje agresije biti potrebne vojne, diplomatske i gospodarske sposobnosti kao i da bi među ostalim posrednim učincima bila i povećanja cijena goriva i poremećaj u opskrbnim lancima koji bi godinama mogli štetiti gospodarstvu.

Sve se to događa u vrijeme kada su prošlog tjedna Latvija, Litva i Estonija, koje su nekada bile dio SSSR-a, složile se postaviti zid od „obrambenih instalacija protiv mobilnosti“ u nastojanju da očuvaju svoju sigurnost protiv Rusije. Poznato je i kako je Švedska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u ali je njezino pristupanje toj organizaciji zaustavljeno kašnjenjem Turske i Mađarske. O atmosferi koja vlada govore i riječi zapovjednika britanske vojske generala Sir Patricka Sandersa koji je rekao kako bi trebalo upozoriti da bi građani Ujedinjenog Kraljevstva mogli biti pozvani u borbu u slučaju sukoba s Rusijom kao i da vjeruje da bi trebalo doći do pomaka u načinu razmišljanja javnosti koja bi trebala biti spremna braniti Ujedinjeno Kraljevstvo od stranih protivnika.

POVEZANI ČLANCI:

Daily Mail prenosi i kako su stručnjaci uvjereni da je Rusija izmislila priču o tragediji u kojoj je srušen vojni transportni avion sa ukrajinskim zatočenicima kao propagandni trik. Prema Ukrajini, letjelica je bila prazna kada je oborena, osim ruskih članova posade. Sumnja je bačena i na sadržaj video snimke koja je snimljena na mjestu nesreće u zapadnoj Rusiji, na kojoj se vidi mala količina ljudskih ostataka. Objavljeno je i kako su nekoliko sati poslije rušenja aviona ruski mediji podijelili popise osoba koje su navodno bile u zrakoplovu kada je oboren ali i da su ukrajinske vlasti prenijele da su neki od navedenih zapravo vraćeni u domovinu kao dio prethodnih razmjena ratnih zarobljenika.

Kremlj je poslije rušenja aviona istakao da je više od 70 ljudi putovalo u zrakoplovu Ilyushin II-76 - ratni zarobljenici i članovi posade. Video koji je objavio ruski Istražni odbor pokazao je blok od uvrnutog metala i žica i neke ljudske ostatke jedne ili dvije osobe i da nisu prikazani nikakvi drugi ljudski ostaci.

- Pronašli smo ukrajinske državljane na popisu koji su već razmijenjeni. Također, da postoje fotografije i videa naših ratnih zarobljenika na mjestu nesreće Rusija bi to već objavila. Nema nikakvih znakova da je u zrakoplovu bio toliki broj ljudi. Bio sam vrlo iznenađen koliko je brzo Rusija javno reagirala na nesreću – rekao je ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmytro Lubinets.

>> VIDEO Putin posjetio regiju Čukotka na ruskom Dalekom istoku

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

SE
Serengeti
15:33 26.01.2024.

Svaki dan izađe po jedan članak gdje se narod plaši sa Rusijom. Eto prošao je COVID pa se narodu mora dati neki neprijatelj pa da narod priča o njemu, a ne misli o tome tko na tome najviše zarađuje. Ova histerija me podsjeća na hladni rat i plašenje sa građana SAD-a sa komunistima.

PM
Pionir_Mali
15:39 26.01.2024.

Huškanje na rat u Europi je pretjerano,na ovaj način se pokušava prikupiti podršku Ukrajini i pojačati rusofobiju jer je podrška građana općenito s ovom pričom o sukobu uvelike smanjena . Britanci i Ameri koji su pokrenuli rat sa Rusijom u Ukrajini sad traže od EU da nastavi financiranje izgubljenog rata.

DU
Deleted user
17:14 26.01.2024.

evroska politička elita se pokušava opravdati za svoje pogreške koje su dovele do osiromašenja građana evropske unije i sa druge strane smrt i razaranje u ukrajini. Uvijek je netko drugi kriv. treba izmisliti babu rogu ali su izabrali zelenskog pa sad se češi gdje te svrbi.