Prva pobjeda za Johnsona, a odmah potom konačan poraz

Britanski premijer Boris Johnson izgubio je danas još jedno važno glasanje u donjem domu parlamenta u Westminsteru i “pauzirao” proceduru izglasavanja zakona o Brexitu na temelju novog sporazuma o povlačenju kojeg je ispregovarao prošloga tjedna s EU. Sada je sasvim izgledno da će 27 država EU udovoljiti njegovu poluiskrenom zahtjevu za odgodom Brexita s 31. listopada na 31. siječnja. 

Unutar sat vremena Johnson je u parlamentu doživio prvu pobjedu i poraz koji ga je dokrajčio. Pobjedu jer je parlament po prvi put prihvatio sporazum o povlačenju iz EU, doduše samo u indikativnom glasanju o upućivanju korespondirajućeg zakona iz prvog u drugo čitanje, gdje su protivnici Johnsonova sporazuma spremali niz amandmana kojim bi ga izmijenili. Ta pobjeda znači da je Johnson uspio nešto što njegovoj prethodnici Theresi May nije uspjelo u tri pokušaja: dobiti većinu pri glasanju koje se tiče ispregovaranog sporazuma.

No, ubrzo nakon toga glasalo se o vladinu prijedlogu da se drugo čitanje tog zakona provede u sljedeća tri dana, što je dosta brza procedura kojom je Johnson želio izbjeći zamke u obliku amandmana. I to glasanje Johnson je izgubio s 322 glasa protiv i 308 za. Nakon tog poraza odlučio je da će “pauzirati” donošenje zakona i usvajanje sporazuma o povlačenju dok ostatak EU ne odluči za koliko dugo želi odgoditi Brexit. Vrlo vjerojatno će odgoda biti do 31. siječnja, s mogućnošću da se skrati čim britanski parlament odluči dovršiti proceduru usvajanja sporazuma, i nakon toga čim Europski parlament također prihvati taj sporazum o Brexitu. 

Tako su se širom otvorila vrata novom pomicanju datuma formalnog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU, ali su se otvorila i vrata izvanrednih izbora u UK-u jer su oporbeni laburisti najavili da će prihvatiti izazov premijera Johnsona na izvanredne izbore čim se pobrinu da je spriječen Johnsonov plan izlaska iz EU 31. listopada bez ikakvog sporazuma, tj. onoga što se strahuje da bi bila kaotična verzija Brexita.

Johnson je od dolaska na vlast tvrdio da neće tražiti odgodu Brexita, pa ju je proteklog vikenda zatražio, i da će se Brexit dogoditi 31. listopada (pa makar i umro ako to ne učini, implicirao je), pa je sinoć prihvatio mogućnost da neće biti tako. 

- Na ovaj ili onaj način, mi ćemo izaći iz EU s ovim sporazumom, za koji je ovaj dom upravo dao svoj pristanak - rekao je sinoć, tumačeći prolazak prijedloga zakona u drugo čitanje kao pristanak, iako se u drugom čitanju očekuje niz oporbenih amandmana, tako da je otvoreno pitanje: pristanak na što?

Johnson je uspio pobijediti u tom prvom glasanju zahvaljujući nekolicini laburista koji su prekršili stranačku stegu i vodili se činjenicom da dolaze iz izbornih jedinica koje su glasale za Brexit na referendumu. Službeni stav laburista bio je da treba biti protiv Johnsonova prijedloga zakona i protiv žurbe u drugom čitanju jer da tri dana nisu dovoljna za tako važnu odluku. 

- Više sam vremena imao da izaberem sofu sa svojom suprugom nego što imamo vremena za raspravu o ovom nevjerojatno važnom zakonu koji uređuje izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije - požalio se Karl Turner, jedan od laburističkih zastupnika. Prijedlog zakona koji je stigao zastupnicima ima 110 stranica teksta, plus 125 stranica objašnjenja.