I Vrhovni sud Velike Britanije donio je jučer odluku po kojoj o aktiviranju članka 50. i formalnog pokretanja pregovora o izlasku Britanije iz Europske unije svoju suglasnost mora dati i parlament. Završetak je to pravosudne trakavice koja traje posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što su protivnici Brexita zatražili da sud onemogući premijerki da sama pokrene proces.
Sud na prvoj instanciji doista je donio takvo rješenje, na koju se britanska vlada žalila Vrhovnom sudu, no najviše pravosudno tijelo Velike Britanije suglasilo se s prvom odlukom. S osam glasova protiv tri, odlučili su kako parlament mora dati svoju suglasnost prije pokretanja pregovora.
Argument sudaca bio je da su učinci povlačenja Britanije iz Europske unije takvi da utječu na zakonodavstvo i ustav države, a svaku promjenu ustava mora odobriti parlament.
Unatoč svemu, vrlo je izgledno da ritam i dinamika Brexita koju je zacrtala premijerka May, koja pregovore s EU planira pokrenuti do kraja ožujka, neće biti narušen. Referendum na kojemu su Britanci glasovali o odlasku ili ostanku unutar Europske unije vrlo je jasno pokazao volju većine, i malo je vjerojatno da će zastupnici glasati suprotno čime bi, vrlo izgledno, počinili političko samoubojstvo.
Prema svemu sudeći, glasovanje u parlamentu bit će pripremljeno u što je moguće kraćem roku kako bi se premijerki otvorio put u pripremi pregovora koji će, dosta je izgledno, biti prilično teški.
– Vrhovni sud donio je svoju odluku. Sada parlament treba provesti u djelo volju naroda i pokrenuti članak 50, i to do kraja ožujka – napisao je na Twitteru britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson koji je u vrijeme referenduma bio žestoki zagovaratelj Brexita i napuštanja Europske unije.
Iako odluka Vrhovnog suda potvrđuje upravo ono što su protivnici Brexita tražili, oni njom nikako ne mogu biti zadovoljni. I to zbog jednog detalja – zbog drugog dijela presude u kojem stoji kako stav parlamenata Škotske, Irske i Walesa nema utjecaja na pokretanje procesa pregovora.
Drugim riječima, o Brexitu će glasovati parlament Velike Britanije u kojemu zagovornici napuštanja Europske unije imaju većinu, no parlamenti Škotske i Sjeverne Irske, koji su mahom protiv Brexita, nemaju pravo veta na ovu odluku.
Iako je glavna odluka suda u suprotnosti s njenim zahtjevima, vlada Therese May može biti prilično zadovoljna. Ne samo zato što je ukinuta mogućnost veta parlamentima Škotske i Sjeverne Irske, već i zbog još najmanje dvije stvari.
Prije svega, odluka suda govori i kako regionalna politika nema nikakvih prava u procesu pregovaranja oko Brexita, a upravo je mogućnost “upletanja” regionalnih političara u pregovore ono što je premijerka May prije nekog vremena nazvala “scenarijem iz noćne more”.
Drugo, odluka Vrhovnog suda govori i kako je Brexit politički, a ne pravni proces, te da odluke leže na političarima i parlamentu, a ne na sudovima, čime je put u pregovorima znatno raščišćen.
Iako su načelno bili protiv Brexita, zastupnici laburista dat će svoju suglasnost na pokretanje članka 50.
– Laburisti poštuju rezultate referenduma i želju Britanskog naroda te neće otežavati proces aktiviranja članka 50, prva je izjava laburističkog vođe Jeremyja Corybyna nakon što je Vrhovni sud objavio svoju odluku.
U javnosti su odmah počele i nagađanja kako bi Brexit mogao biti ugrožen, no to je vrlo malo izvjesno. Mogućnost takvog ishoda britanski su analitičari procjenjivali na oko 20 posto, no i to je vrlo napuhana i pretjerana brojka. Odluku Vrhovnog suda većina ozbiljnih političara vidi samo kao želju pravosuđa da se odmah u početku izbjegnu sve moguće zamke tijekom pregovora.