Uoči današnje krunidbe kralja Charlesa III. o tome što možemo očekivati od ovog događaja dana razgovarali smo s veleposlanikom Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, Njegovom ekselencijom Simonom Thomasom. Novinarka Martina Strukić veleposlanika je pitala što zapravo možemo očekivati od ovog povijesnog dana, jer posljednja krunidba, ona kraljice Elizabete II. bila je prije 70 godina (1953.), a i riječ je o tek drugoj krunidbi Ujedinjenog Kraljevstva koja će se prenositi na TV-u?
- Kao što kažete, to je velika proslava. Svakako veliko slavlje u Velikoj Britaniji. Bio sam tamo prošlog vikenda s ministrom Radmanom na bilateralnim razgovorima s britanskim ministrom Jamesom Cleverlyjem i ulice su već tad bile u svečanom ruhu, sa zastavama i brojnim memorabilijama. Moram reći da definitivno postoji pravi festivalski osjećaj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali naravno, danas će fokus biti na Westminsterskoj opatiji i mislim da ćete tamo vidjeti stvarno zanimljivu mješavinu tradicije i modernog. Kad kažem tradicija, mislim da je to mjesto krunidbe engleskih kraljeva više od tisuću godina, od 1066. Znate, tamo ima mnogo elemenata koji su poznati Charlesu kao i mnogim njegovim prethodnicima, bilo da je to krunidbena stolica iz 1300 ili sama kruna, koja je napravljena za kralja Karla I. 1661. Tako da će to biti poznato. Ali tu je i puno novih elemenata koji odražavaju promjenjivu monarhiju, ali i samog Charlesa. U opatiji ćemo vidjeti mnogo raznolikiju publiku. Vidjet ćete ljude koji predstavljaju različite zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i različite vjere. Bit će nove glazbe. Nešto od toga će biti na engleskom, naravno, ali nešto će biti na velškom ili čak grčkom pravoslavnom. I mislim da će u središtu ceremonije također biti zajednica. Dakle, pozvano je mnogo predstavnika ljudi koji su izvršili utjecaj u svojim zajednicama na lokalnoj razini, bilo da je to kroz dobrotvorni rad ili volontiranje ili možda radeći u zdravstvenom sektoru tijekom pandemije. I stoga mislim da će to danas biti važna tema. Ali također tijekom ovog vikenda, sutra navečer, održat će se veliki koncert. A onda će u ponedjeljak biti ono što zovu velika pomoć - „the big help out“. Time kralj potiče zajednice da se okupe kako bi pokušale volontirati, kako bi pokušale organizirati dobrotvorne stvari u svojim zajednicama kao dio osiguravanja da monarhija ostane povezana s ljudima – rekao je veleposlanik.
Sami ste rekli da će to biti spoj novog i tradicionalnog, naravno zbog tradicije se i nastavlja. Ono što je novo je kraća ceremonija, od cca sat vremena, dok je ceremonija krunidbe kraljice Elizabete II. trajala tri sata, a kraljice Viktorije čak pet sati. Zanimljivo je da i će ulje koje će se koristiti za pomazanje biti vegansko, a ne životinjskog porijekla, kao prijašnjih godina. Jesu to neke male promjene koje novi kralj uvodi?
- Da, mislim, spomenuli ste ulje. To je jedan primjer. Nisam siguran koliko bi bilo prihvatljivo danas koristiti kitovo ulje koje se koristilo u prethodnim krunidbama. Stoga ima smisla imati ulje koje odražava današnje moderno društvo, ali također dolazi iz Jeruzalema, dolazi iz Svete zemlje. I to nas podsjeća na važnu ulogu koju vjera igra u ovoj ceremoniji, ali i za kralja, kako kažete, da će postojati prava mješavina modernog i tradicije. Dakle, uz mnoge šefove država i vlada i sve dostojanstvenike iz cijelog svijeta, važno je zapamtiti da je Charles danas okrunjen ne samo kao kralj Ujedinjenog Kraljevstva, već i 14 drugih neovisnih zemlje također. Ali uz njih, kako kažete, mnogi predstavnici zajednica čut će novu glazbu i stvari. Dakle, uz neke od himni koje su se generacijama koristile, čut ćemo novokomponiranu glazbu. Mislim da su Andrew Lloyd Webber i drugi skladatelji smislili 12 novih djela. Vjerujem da će to biti jedna stvarno lijepa mješavina – objasnio je.
Puno se priča o tome hoće li princ Harry nazočiti ceremoniji, a ako će i biti, bit će bez supruge. Mislite li da su njegov odlazak iz kraljevske obitelji pa i knjiga i serija, utjecali ne samo na odnos između obitelji, nego i na njegov položaj u društvu u Ujedinjenome Kraljevstvu?
- Neizbježno je da se povede rasprava oko princa Harryja nakon njegove knjige i raznih drugih stvari i je li on pozvan na krunidbu. Moj osjećaj prije svega je da su ljudi jako zadovoljni što će on biti na krunidbi. Iskreno mislim, da je većina ljudi danas više usredotočena na samu ceremoniju jer je ovo važno nacionalno okupljanje. Mislim da se djelomično radi o priznavanju da je ta tradicija i povijest monarhije jedna od stvari koje povezuju sve u Ujedinjenom Kraljevstvu i različite nacije Ujedinjenog Kraljevstva, ali također u vrijeme kada, znate, živimo u prilično podijeljenom svijetu. I mislim da je važna uloga monarhije u tome što je iznad toga, kralj je nepolitička figura, ujedinjujući simbol, ujedinjujuća sila koja je iznad svakodnevne politike, koja se može uključiti u važna pitanja koja su važna svima nama u današnje doba, bilo da se radi o brizi za okoliš i održivost, bilo da se radi o našim zajednicama, bilo da se radi o međuvjerskim odnosima, bilo da se radi o davanju mogućnosti mladima iz svih sredina – zaključio je veleposlanik Thomas.
Kako javnost gleda na monarhiju, i dalje vidimo da ima puno podržavatelja?
- Mislim da je u svakoj demokraciji važno reći, da je naša monarhija evoluirala tijekom ovih stotina i stotina godina u ustavnu monarhiju u kojoj vladarska podjela dobiva autoritet od naroda i parlamenta i upravlja uz njihovu suglasnost. I mislim da je to važno. Mislim da ljudi moj osjećaj je da će, naravno, u demokraciji, ljudi s pravom voditi razgovore o tome kako žele biti vođeni, kakvu vladu žele. I ovo je trenutak da to učinite. Ali kao što kažete, ankete javnog mnijenja i moj osjećaj zemlje u cjelini je da im je vrlo ugodno s idejom da žive u monarhiji. Djelomično je to zato što je važna ujedinjujuća sila. Također mislim da je naša tradicija i naša povijest nešto što nas povezuje kao naciju. Ali isto tako, kao što sam rekao, mislim da se svi osjećamo kao da živimo u posebno razdornom dobu, dobu kada se od nas traži da biramo strane cijelo vrijeme, kada jesmo mi smo na neki način tražimo argumente koji nas dijele. I mislim da se ljudima sviđa činjenica da postoji nepolitički šef države koji se bavi pitanjima koja su im važna, hoće li tako mladi imati prilike u budućnosti, hoćemo li imati planet o kojem ćemo se brinuti, živjeti, u naraštajima koji dolaze, kako će se različite zajednice slagati i okupljati umjesto da traže podjele.
Kako to da ste se odlučili krunidbu pratiti iz Osijek?
- Kada smo kao ekipa iz veleposlanstva razmišljali gdje bismo u Hrvatskoj proslavili krunidbu, odmah nam je na pamet pao Osijek. I to dijelom zato što je, kao što svi znate, kralj pet puta posjetio Hrvatsku. Ali njegov posljednji posjet bio je Osijeku, istočnoj Slavoniji. I stvarno je ostavilo dojam. Ljudi se možda sjećaju da je njegova božićna čestitka iz te godine bila slika njega i Camille u Osijeku i radilo se o njegovom pozitivnom iskustvu. To je na njega stvarno ostavilo dojam. Da, dijelom zbog nekih stvari koje je tamo vidio. Ali uglavnom, mislim da je u Osijeku upoznao ljude koji su stvarno strastveni oko nekih od istih pitanja za koja je on strastven, bilo da se radi o očuvanju okoliša i održivosti, bilo da se razmišlja o kulturnoj baštini, bilo da se radi o pružanju prilika za mlade, bilo da se radi o međuvjerskom i zajedničkom dijalogu, one stvari koje su važne. Tako da stvarno odjekuje. Ali možda je drugi veliki razlog zašto danas u Osijeku slavimo, jest taj što ovdje postoji obiteljska veza. Dakle, kako su divni ljudi iz državnog arhiva otkrili, prapradjed kralja Charlesa rođen je u Osijeku 1837. I tako ispada da kad smo ovdje u Osijeku, nismo samo među prijateljima, već i među obitelji. I znate, Slavonci su poznati po svojoj toploj dobrodošlici. I stoga nije ni čudo što se ovdje osjećamo kao kod kuće.
Sada ste već neko vrijeme u Hrvatskoj, kako ste se snašli. Koliko ste Hrvatske uspjeli vidjeti van Zagreba?
- Znate, vrijeme tako brzo prolazi. Kao što kažete, ovdje sam dugo. Već skoro dvije godine. I ja, prije svega, mislim, da je važno reći da su me nevjerojatno toplo dočekali ljudi ne samo u Zagrebu, nego i diljem zemlje. A meni kao veleposlaniku bilo je jako važno biti veleposlanik, ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Hrvatskoj. I mislim da je to važna uloga. Dio uloge svakog veleposlanika je da izađe iz glavnog grada i stvarno upozna zemlju u kojoj se nalazi. I naravno, to mi je bilo veliko zadovoljstvo, upoznavati mjesta na svakom kraju zemlje, bilo da se radi o uživanju u Spužva festu u Varaždinu ili razgledavanju prekrasne katedrale u Đakovu ili šetnji Risnjakom ili Žumberkom ili znate, odlazak u nevjerojatni amfiteatar u Puli ili, naravno, provođenje vremena na obali. Mislim, ovo je tako divna zemlja, a da ne spominjem izvrsnu hranu i druge elemente gostoprimstva. Također sam jako sretan što imam stvarno pozitivan diplomatski odnos između Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske, što je također važan dio mog uživanja u vremenu koje provodim ovdje. I naš odnos, bilo da se radi o obrani i sigurnosti, bilo da se radi o zajedničkom radu na izazovima poput europske sigurnosti ili zapadnog Balkana, bilo da se radi o zbližavanju britanskih i hrvatskih tvrtki, bilo u tehnološkom sektoru ili u znanosti i inovacija, bilo da se radi o zajedničkom radu na izazovima kao što su klimatske promjene ili naravno veze među ljudima koje su zaista jake, bilo da se radi o ljudima koji su studirali u Ujedinjenom Kraljevstvu ili o mnogim, mnogo tisuća britanskih turista koji dolaze ovamo uživati u vašoj prekrasnoj zemlje svake godine.
A sada vrlo važno pitanje, koju hranu u Hrvatskoj najviše volite?
- Oh, kako teško pitanje. Toliko smo puno pričali o Osijeku i ja, znate, volim neka pikantnija jela koja imate u Osijeku, bilo da je to riblji paprikaš ili kulen. Ali volim i hranu dolje na obali. Bilo da se radi o finoj svježoj ribi ili u Dalmaciji ili nekom Baltičkom moru ili nečemu u Istri. I naravno ima puno toga za popratiti, bilo da je riječ o odličnom hrvatskom vinu ili možda jednom od meni najdražih, Teranino.
Gdje ste bili kad su srbi granatirali Osijek četiri godine?