Središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica održana je danas u Sisku, a prigodnim predavanjem dr. sc. Dinka Župana iz slavonskobrodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Baranje i Srijema kojemu je tema bila hrvatska skladateljica Dora Pejačević kao čitateljica, Dan knjižnice prigodno je oblježila Gradska knjižnica i Društvo knjižničara Slavonskog Broda. Dan hrvatskih knjižnica svake se godine obilježava 11. studenoga, jer je upravo tog a dana prije 54 godine na snagu stupio prvi hrvatski Zakon o knjižnicama koji je unutar ovih kulturnih ustanova potaknuo brojne aktivnosti. Njegovim obilježavanjem želi se upoznati javnost s važnom ulogom školskih, narodnih, sveučilišnih i specijalnih knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca, a time i zajednice u cjelini. O skladateljici Dori Pejačević kao pasioniranoj čitateljici koja je vodila vlastiti dnevnik čitanja govorio je dr. Dinko Župan, autor znanstvenog članka pod nazivom "Books I have read" - Dora Pejačević kao čitateljica.
- Sačuvani dnevnik čitanja skladateljice Dore Pejačević jedan je od rijetkih izvora takve vrste u Hrvatskoj. Naime, svoj dnevnik čitanja skladateljica je pisala u posebnoj tvrdo ukoričenoj bilježnici tiskanoj na engleskom jeziku koja nosi naslov My Book Record (Moje bilješke o knjigama). Skladateljičin dnevnik čitanja ima numerirane stranice i podijeljen je u tri cjeline: Books I have read (Knjige koje sam pročitao/la), Books I wish to read (Knjige koje želim čitati) i Books worth reading (Knjige vrijedne čitanja). Analiza i prikaz dnevnika čitanja Dore Pejačević pokušaj je ukazivanja na jedan neponovljivi individualni proces samoobrazovanja, samorazvoja i samoizgradnje koji je osim kroz njeno glazbeno stvaralaštvo tekao i kroz individualnu praksu čitanja. Skladateljica je kao pasionirana čitateljica čitala vrhunska djela koja su njenu praksu čitanja bitno odvajala od općih trendova tadašnjeg ženskog čitanja. Stoga, na osnovi čitateljskog profila Dore Pejačević ne možemo donositi uvjerljive opće zaključke o fenomenu ženskog čitanja početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj, pa čak niti o čitanju srednjoeuropskih intelektualki, jer je u njenom slučaju, kao i u slučaju svih individualnih čitanja, riječ o čitanju kao izrazito subjektivnom i neponovljivom iskustvu - istaknuo je između ostalog dr. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Baranje i Srijema.
>> Proklete Hrvatice: Lijepe i hrabre, ali pamtimo ih zbog zle sudbine