Brodovi od 8 milijuna eura privremeno rješenje

Pojava velikog transportnog broda, natovarenog dvama manjim vojnim brodovima, izazvala je nemalo čuđenje Šibenčana koji su se jučer zatekli na rivi. Naime, riječ je o brodu za prijevoz teških tereta Grietje kojim su se iz Finske dopremile dvije raketne topovnjače klase Helsinki.

Surovi Baltik
One će se nakon remonta u šibenskom remontnom brodogradilištu dati na uporabu Hrvatskoj ratnoj mornarici. Te brodove HRM je platio otprilike osam milijuna eura, a trebali bi služiti za patroliranje obalnim područjem i za zaštitu pomorske granice.

Na novoj odori HV-a uzorak karte Hrvatske

HRM ostaje bez jedine podmornice

Rado Hrvat ukida vojnike

Prvih 250 dragovoljnih ročnika odlazi na vojnu obuku 3. studenoga

– Riječ je o raketnim topovnjačama Oulu i Kotka koje je Hrvatska ratna mornarica kupila od Finaca. Brodovi dugi 45 metara i teški otprilike 300 tona stari su dvadesetak godina. Od naoružanja topovnjače raspolažu protuavionskim topom, lanserima za rakete i sonarom za podvodno prisluškivanje, pogodno za lociranje podmornica. Ocijenjeno je da su oba broda u jako dobrom stanju. Dovezli smo ih na remont kako bi se pregledali podvodni ventili te kako bi se brodovi iznova obojili. Naime, zbog znatno surovijih uvjeta na Baltiku, njihova je boja poprilično propala, pa je antikorozivna zaštita i nova boja nužna. Oba su broda u voznom stanju – kazao nam je kapetan fregate Francois Buj, zadužen za kontakte s medijima.

Povoljna kupnja
Na naš upit zašto je transportni brod kojim su topovnjače prevezene usidren u središtu Šibenskog zaljeva, a ne bliže remontnom brodogradilištu, Buj je kazao da je sidrište odredila finska posada smatrajući tu lokaciju najpovoljnijom i glede sidrišta i manevarskih sposobnosti. – Ostale informacije o brodovima – o njihovoj cijeni, dovršetku remonta i budućoj funkciji – obznanit će se sredinom tjedna na konferenciji za novinare koju će HRM organizirati u Splitu – kazao je Francois Buj.

Iako su brodovi relativno stari, u HRM-u procjenjuju da sigurno mogu biti u službi još desetak godina. Ukupni troškovi procjenjuju se na desetak milijuna eura, što uključuje 8,3 milijuna za kupnju, 700 tisuća za transport te milijun za bojenje i pregled. Da je riječ o povoljnoj kupnji, govori i podatak da je Meksiko za te brodove nudio 30 milijuna eura. Remont i osuvremenjivanje postojećih brodova HRM-a klase Kralj, Petar Krešimir IV. i Dmitar Zvonimir stajali bi 20-ak milijuna eura - dvostruko više.

Prodaja klase Kralj
U MORH-u su najavili da će jedan od dvaju spomenutih brodova, Krešimir ili Zvonimir, ponuditi na prodaju. S dva kupljena broda HRM bi trebao premostiti razdoblje do predviđene nabave desetak obalnih i 2-4 izvanobalna ophodna broda.

– Hrvatska ima i previše raketnih topovnjača, brodova koji sve više izlaze iz upotrebe. Uz Petra Krešimira IV i Dmitra Zvonimira, koji su mnogo bolji za Jadransko more, ne znam zašto su kupljeni finski brodovi. Vrijeme hladnog rata odavna je prošlo, a ulazak u NATO diktira nabavu patrolnih brodova tako da ne vidim razlog ove kupnje – kazao je Krste Juras, brodograditelj.

– HRM bi se trebala orijentirati na patrolne brodove s obzirom na to da će se ulaskom u NATO naše pomorsko djelovanje isključivo orijentirati na borbu protiv pomorskog kriminala i švercera – kazao je Juras, uz napomenu da ova investicija s funkcionalne strane i nije bila nužna.