Broj tražitelja azila u Hrvatskoj u nepuna tri mjeseca ove godine porastao je više od 800 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Skok, iako golem, bio je očekivan s obzirom na to da je Hrvatska od Nove godine u Schengenu te je podnositeljima azila lakše odmah ovdje iskazati namjeru za traženje zaštite.
Azil traže i Rusi
No i dalje se pokazuje da je Hrvatska samo tranzitna zemlja: brojke govore da je 20. ožujka formalno u Hrvatskoj bilo iskazano 6280 namjera za traženje azila, dok je fizički u Hrvatskoj tog dana bilo njih petstotinjak. Ostatak je već napustio Hrvatsku, a i ovih 500, kažu nam, gledaju kako će što prije otići. S druge strane, iako suha statistika – kad se uspoređuje s istim razdobljem prošle godine – govori o velikom povećanju broja ilegalnih migranata na hrvatskim granicama, više od 200 posto, ona ne daje pravu sliku dugoročnog trenda: ove se godine očekuje u najmanju ruku stagnacija, a možda i pad broja ilegalnih pokušaja prelaska granice.
Lani ih je tako bilo 52.000, a ove godine očekuje se 40 do 45.000. Također, ove je godine MUP uhvatio više od 20 posto više krijumčara ljudi, koji migrantima (onima koji su iskazali zahtjev za azil, kao i ilegalnima) naplaćuju daljnje prebacivanje u zemlje odredišta. Trendovi u migracijskim kretanjima u Hrvatskoj složeni su i mijenjaju se. Najveća promjena – ona iskazanih namjera za traženje azila – očekivana je. Prošle godine 12.872 osobe izrazile su namjeru za traženje međunarodne zaštite, što je povećanje od 324 posto u odnosu na godinu prije, kad je bilo 3039 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. No pravi je skok uslijedio ove godine – u dva i pol mjeseca 2023. zabilježeno ih je 6280 – 800 puta više nego u istom razdoblju lani.
– Riječ je o golemom povećanju, ali to smo očekivali jer kad više nema unutarnje granice, nema ni razloga da ne zatraže azil u Hrvatskoj. Prije su išli u Sloveniju, članicu Schengena, i tamo tražili azil jer ih onda više nisu mogli vratiti u zemlju izvan Schengena. Sad im je svejedno pa traže kod nas – kažu nam iz MUP-a.
Čim izraze namjeru za traženje azila, Hrvatska ih registrira i tako preuzima obvezu – uzima im podatke, otiske prstiju i šalje u europsku bazu podataka Eurodac te ih smješta u prihvatilište. No otamo odlaze a da ne dočekaju kraj procedure. U tom trenu oni čine sekundarne migrante koji prelaze granice. U pravilu, naiđe li ih se na njih u nekoj drugoj državi, vraća ih se u Hrvatsku, no procedura je dugotrajna i lani ih je vraćeno tristotinjak. Trenutačno su najvažnije pitanje ruski državljani. U manje od četiri mjeseca ove godine, preciznije do 20. ožujka, u Hrvatskoj je azil zatražilo 1756 državljana Ruske Federacije. I oni – iako u Hrvatsku ulaze s urednim dokumentima – ne žele ovdje ostati, nego se pridružuju valu onih koji ulaze ilegalno i čine sekundarnu imigraciju.
Što se tiče pokušaja ilegalnih prelazaka granica, u prva dva mjeseca ove godine policija je evidentirala 5883 postupanja prema osobama koje su nezakonito prešle vanjsku granicu, dok su cijele prošle godine evidentirana 50.624 postupanja. Uspoređujući 2022. s 2021. godinom, bilježi se povećanje od 190,9 posto (2021. bilo je 17.404 postupanja), a ako usporedimo 2020. godinu s prošlom, 2022. godinom, bilježimo povećanje od 74% (2020. bilo je 29.094 postupanja). Nadalje, slovenska policija prošle godine, a temeljem readmisijskog sporazuma, u Hrvatsku je vratila 2677 migranata, dok su tijekom 2021. godine vraćena 4403 migranta.
No ovakva statistika ne daje uvid u cijelu sliku. Prošla je godina bila specifična po tome što je do lipnja na hrvatskim granicama zabilježen malen broj pokušaja ilegalnih prelazaka, da bi se to duboko promijenilo u drugoj polovini godine, kad je počeo masovniji dolazak. Računajući trend prvih mjeseci, a posebno to da je Srbija pod pritiskom EU počela usklađivati svoj vizni režim s članicama Unije i uvoditi vize Burundiju, otkuda je dolazio velik broj ilegalnih imigranata, a uskoro bi trebali i Kubi, broj prelazaka tih nacionalnosti smanjio se ili potpuno nestao. Ostaje problem ruskih i turskih državljana, pogotovo onih koji dolaze u BiH turistički, zrakoplovima, pa onda kreću dalje na zapad, no oni – s obzirom na to da imaju dokumente – većinom zatraže azil i čine legalne migrante koji zloupotrebljavaju sustav azila jer odlaze dalje, ne čekajući da se zahtjev riješi i bez namjere da ostanu u Hrvatskoj. Uzevši sve to u obzir, kažu nam u MUP-u, računaju da će ova godina biti na razini prošle ili čak i manje opterećena ilegalnim prelascima granice.
Većina iz Mađarske
I dalje ostaje problem tzv. balkanske rute, no krak ide preko Mađarske prema Austriji. Kad je Austrija netom prije glasanja o hrvatskom ulasku u Schengen izrazila nezadovoljstvo zbog velikog pritoka migranata, jasno su rekli da njih 95 posto dolazi iz Mađarske. Treći su problem krijumčari ljudi koji migrante pokušavaju prebaciti preko granice. Tu MUP ima pozitivne rezultate i ove je godine uhvaćeno 30 posto njih više nego lani i to više od 50 posto kroz kompenzacijske mjere. Primjerice, među migrantima (onima koji su formalno iskazali namjeru za traženje azila, kao i ilegalnim) u Rijeci ili drugim krajevima. Ovih dana brojka privedenih krijumčara je 192, što je 29,7 posto više nego u isto doba lani.
Srbija i BiH trebaju uskladiti vizne režime i vraćati migrante u zemlje podrijetla
Treće države, a tu je riječ o Srbiji i BiH, zemlje koje migranti koriste za dolazak do granica EU, trebaju uskladiti svoju viznu politiku s Unijom, a to uključuje i sustavniju primjenu mehanizma vizne suspenzije. O tome su u Rimu razgovarali i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i njegov talijanski kolega Matteo Piantedosi. Također, naglasak je na važnosti dosljedne primjene sporazuma o readmisiji s trećim državama (bilo da su zemlje podrijetla bilo tranzita), što je podržala i apostrofirala i povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Sve koji ilegalno ulaze u Hrvatsku, RH treba legalno izbaciti van.