Kršćani danas čine 32 posto svjetskog stanovništva, prije stotinu godina udio kršćana bio je tek nešto viši, oko 35 posto, ali raspored u svijetu je drukčiji, objavio je američki istraživački centar Pew Research na svojoj web-stranici rezultate istraživanja prema podacima iz 200 zemalja.
Prije stotinu godina, 1910. godine, većina kršćana živjela je u Europi i na američkim kontinentima, a danas je udio Europe pao, a jako narastao udio afričkih zemalja – Nigerije, Etiopije, Konga... No, kako svjetsko stanovništvo raste, u apsolutnim brojkama danas ima više kršćana posvuda. Ukupno je lani bilo 2,18 milijardi kršćana, što je blizu trećine od tadašnjih procijenjenih 6,9 milijardi stanovnika na svijetu. Doduše, danas je i pitanje jesu li to praktični vjernici ili su samo pripadnici kršćanskog civilizacijskog kruga.
>>Kršćanstvo rašireno na svim kontinentima
Primjerice, za Hrvatsku su uzeti podaci iz popisa stanovništva iz 2001. godine kad se gotovo 90 posto građana izjasnilo katolicima, ali broj osoba koje zaista jednom tjedno idu u crkvu i dalje nije veći od 20 posto, kako je to već desetljećima. Međutim, to ne znači da se broj katolika treba smanjiti na 20-ak posto, nego se katolicima trebaju smatrati svi oni koji se tako izjasne, kaže sociolog religije Gordan Črpić. Napominje kako je udio katolika u Hrvatskoj, prema popisu nakon 2. svjetskog rata, bio 75 posto, u vrijeme kad vjera i nije bila osobito preporučljiva, pa rast na 89 posto, po popisima nakon osamostaljenja Hrvatske, i nije tako dramatičan.
Katolici najbrojniji
U svijetu kršćanstvo više nema neko središte gdje bi kršćana bilo najviše jer se, nakon što je bilo ograničeno na zapadni svijet, probilo na druge kontinente. Većina kršćana i dalje živi u Europi i u Sjevernoj i Južnoj Americi, ali nekad je na tim kontinentima živjelo 93 posto svih kršćana, danas je to 63 posto. Od ukupnog stanovništva Europe, danas je 76 posto kršćana, dok je to 1910. godine bilo 95 posto. U Amerikama, taj postotak je još razmjerno visok, oko 86 posto, a prije sto godina bilo je to 96 posto.
Polovica svih kršćana u svijetu su katolici, dakle katolika je oko 1,1 milijardu stanovnika, protestanata 36,7 posto ili 800 milijuna, pravoslavaca 11,9 posto ili 260 milijuna, od kojih 105 milijuna u Rusiji, a ostali, među kojima mormoni i Jehovini svjedoci, čine preostalih 1,3 posto kršćana. Većina kršćana živi u zemljama u kojima su kršćani većina, samo 10 posto ili oko 220 milijuna žive kao manjina u svojim zemljama. U čak dvije trećine zemalja kršćani čine većinu. Meksiko je tako zemlja koja je na trećem mjestu po apsolutnom broju kršćana, kojih je u toj zemlji 107,8 milijuna, a tamo su kršćani, odnosno katolici, velika većina – 95 posto stanovništva. Među deset zemalja s najvećim apsolutnim brojem kršćana samo je jedna europska zemlja, Njemačka, sa 58,2 milijuna kršćana koji čine 70,8 posto stanovništva. Ali zato su tu tri afričke zemlje, Nigerija, Kongo i Etiopija, a i Kina, u kojoj je pet posto kršćana, ali to tamo daje čak 63 milijuna ljudi.
Nedavno je isti istraživački centar objavio i podatke o muslimanima. Broj muslimana raste, kao i broj kršćana, ali udio muslimana u svijetu danas je 23,4 posto i veći je nego prije 20 godina, kad je to bilo 19,9 posto.
>>Muslimani su druga najbrojnija religija
U apsolutnim brojevima, kršćani još prednjače, ima ih 2,18 milijardi, a muslimana 1,6 milijardi.
Useljavanje muslimana
Istraživači su napravili i projekcije budućnosti. Proizlazi da bi 2030. udio muslimana mogao narasti na 2,2 milijarde ljudi ako današnji trendovi opstanu. Međutim, taj projicirani rast bit će, očekuje se, sporiji nego u protekla dva desetljeća, kad je rastao 2,2 posto godišnje. Istraživači ipak navode kako su predviđanja nezahvalna zbog niza nepoznanica, pa, primjerice, promjena političke klime u SAD-u i Europi može dramatično utjecati na useljavanje muslimana. Prema sadašnjim tendencijama, udio muslimana u Europi rastao bi sa sadašnjih 6 na 8 posto u prosjeku, ili sa 4,9 na 9,9 posto u Švedskoj.
Gordan Črpić ističe kako su trendovi kad je riječ o religiji ovisni o mnogočemu, pa se u općem trendu sekularizacije u Europi pojavljuje rast broja vjernika među mladima u – Nizozemskoj.
Ne može se, kako kaže religijski sociolog Gordan Črpić, katolikom nazivati onaj koji ne živi svoju vjeru nego sa samo tako deklarira. Da li katolička vjera podržava abortus, eutanaziju, istospolne brakove i zajednice, zajednički život i se.x prije (crkvenog) braka? Da li je katolik onaj tko ide u crkvu dva put godišnje, samo za Božić i Uskrs i nikad ne ide na ispovijed i pričest? Čovjek koji se samo deklarira tako, misli da je, ali on to nije. Dok god nema iskrenog kajanja i promjene takvog načina života, ne može se smatrati katolikom.