Broj vozila koja jure hrvatskim cestama, odnosno voze brzinom većom od ograničenja, trebao bi se prepoloviti do 2030. godine, a time bi se postigao i manji broj smrti i ozljeda povezanih s brzinom. Za polovicu bi se trebao srezati i broj smrti i ozljeda u prometnim nesrećama kojima je krivac alkohol. Tako je, barem, zacrtano u ciljevima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030., koji je Vlada usvojila u četvrtak.
Prema statistici, sigurnost cestovnog prometa u našoj zemlji, ističu u Vladi, iz godine u godinu raste. Život je u prometu lani izgubilo 237 osoba, što je najmanje od hrvatske samostalnosti. Za usporedbu, u 2019. godini bilo je 297 poginulih. Ipak, nije ostvaren osnovni cilj od najviše 213 smrtno stradalih koji je bio zacrtan prethodnim Nacionalnim programom sigurnosti.
– Opći cilj novog Nacionalnog plana usmjeren je na smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 posto – istaknuo je u četvrtak Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Kako je to konkretnije prikazano u Planu, ako se uzme kao početna brojka od 297 poginulih u 2019., cilj i želja je najviše 148 poginulih na cestama deset godina kasnije.
Nadalje, cilj je povećati udio vozača i putnika u motornim vozilima koji pravilno koriste sigurnosni pojas i sigurnosni sustav za vezivanje djece tijekom vožnje na 98 posto do 2030. godine. Broj vozača motocikla i mopeda koji ispravno nose kacigu trebao bi također dosegnuti 98 posto.
Što se infrastrukture tiče, do 2030. sve nove ceste trebaju zadovoljavati predviđene sigurnosne standarde za sve sudionike u prometu ili imati tri i više zvjezdica. Usto, postojeće ceste na kojima se odvija 75 posto prometa trebaju biti ocijenjene s minimalno tri zvjezdice za sve skupine korisnika ceste.
VIDEO Teška prometna nesreća u zagrebačkoj Dubravi snimljena nadzornim kamerama
Plan je, usto, do 2030. realizirati dolazak hitne medicinske službe unutar 10 minuta za urbane sredine, 20 minuta za ruralne sredine i ostvarenje zlatnog sata za najveći mogući broj nesreća. Zacrtano je i da se ojača ljudske i tehničke potencijale policije i inspekcijskih službi zaduženih za nadzor prometa na cestama za 100 posto.
Novac za provedbu Nacionalnog plana osigurat će se iz državnog proračuna, posebnim ugovorom stručnih organizacija i osiguravajućih društava s MUP-om, sredstvima prikupljenim od donacija te, prvi put, iz EU fondova.
Inače, više od 1,3 milijuna ljudi godišnje u svijetu izgubi život u prometu, što je šokantan podatak. Smrt i ozljede sudionika cestovnog prometa, ističe se, predstavljaju globalni zdravstveni i razvojni problem koji će se pogoršavati ako se ne poduzmu važni koraci. Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. U Europskoj uniji u 2019. godini u prometnim je nesrećama poginulo 22.800 osoba.
svašta papir podnese. Policajci su postavljeni u ulogu statističara, a imaju alibi i kad kontroliraju promet, na nebitnim i manje opasnim lokacijama, gdje se i pa nekulturni divljaci uzimaju prostor za divlje i nekulturno ponašanje u prometu. Preventiva je tranutno 0,0002 promila. Nikad prometna kultura svih sudionika u prometu nije bila niža . Velika zahvala ministru Božinoviću i Matai