Bude li Mario Draghi tiskao eure, franak bi mogao letjeti u nebo

Oči ne samo financijskoga svijeta nego i mnogih hrvatskih građana sutra će biti uprte u jednoga čovjeka – Marija Draghija. On je za četvrtak najavio realizaciju programa koji bi trebao sve zemlje eurozone izvući iz krize, ali uz rizik slabljenja eura, što bi dodatno ojačalo franak. Po špekulacijama financijskih stručnjaka Draghi bi mogao plasirati 1,1 bilijun eura (1100 milijardi eura).

Premda ured njemačke kancelarke Angele Merkel ima veliki stakleni zid kako bi se „pokazala“ transparentnost politike u Berlinu, gotovo ništa nije se doznalo o njezinu prošlotjednom susretu s predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem.

Mister Euro na potezu

Bio je to odlučujući sastanak za eurozonu. Zna se da je veliki dio političko-ekonomskog establišmenta Njemačke protiv toga da ESB, po uzoru na američki FED, masovno kupuje državne obveznice zemalja eurozone (quantitative easing – QE), odnosno tiska novac za neograničenu kupnju obveznica država zahvaćenih krizom, što će im smanjiti cijenu zaduživanja i pokrenuti njihov oporavak – što bi trebalo biti objavljeno sutra u Frankfurtu. Svi će s neizvjesnošću čekati objavu Marija Draghija zvanog “Mister Euro” jer bi njegova odluka mogla dovesti do poplave eura u optjecaju, što bi smanjilo njegovu vrijednost. Hrvatska strahuje od tog scenarija jer bi to još ojačalo ionako prejak franak.

Još 2012. godine Merkel je otvorila Draghiju mogućnost kupnju obveznica država u krizi. Taj program nije dosad aktiviran iako je Draghi izjavljivao kako je “potrebno učiniti sve za euro“. Ta Draghijeva odlučnost tada je smirila tržišta, a i Nijemci mu priznaju da je svojim mjerama spasio eurozonu. Ovoga puta situacija je složena. SAD je izašao iz krize, ali se EU time ne može pohvaliti. Potrebna mu je injekcija.

Čini se da je sada Merkel uvjerena da kupnja državnih obveznica može dati zraka vladama zemalja u krizi, posebno s državnim dugom koji guši svaki razvojni potez. Ako im se olakša, države bi mogle mirnije i sigurnije provesti potrebne reforme. Neki njemački mediji nagađaju da je Merkel Draghija nagovorila na kompromisno rješenje – da ECB otkupljuje samo određen broj obveznica, a ostatak prepusti nacionalnim središnjim bankama. Naime, Nijemci se protive da preko ECB-a otkupljuju bezvrijedne grčke obveznice.

Na sutrašnjem sastanku, na kojem će se odlučivati o kupnji državnih obveznica, jedan do drugoga sjedit će guverner talijanske narodne banke Ignazio Visco i predsjednik njemačke narodne banke Jens Weidmann. Naime, sjeda se po abecednom redu. Italija je protiv rigidnosti, a Njemačka želi provedbu reformi. Odlučivat će šest članova Izvršnog odbora ESB-a na čelu s Draghijem te 15 od 19 guvernera središnjih banaka eurozone. Guverneri su u dvjema skupinama, odnosno onoj od pet najjačih država (Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska i Španjolska), od kojih glasuju samo četiri (rotiraju se po mjesecima, sada neće glasovati Španjolska) te skupini 14 država koje imaju 11 glasova (opet po rotaciji).

Najteža odluka

To će zasigurno biti najteže odlučivanje ESB-a u njegovoj kratkoj povijesti, ali Draghi je, čini se, učinio sve da QE prođe, makar uz podjelu rizika. Draghi je u Italiji cijenjen jer se pokazao i odličnim guvernerom talijanske središnje banke. Njegovo se ime spominjalo i kao mogućeg talijanskog predsjednika, no Draghi je dao do znanja da ga politika ne zanima i kako želi do konca mandata 2019. ostati na čelu ESB-a.