INTERVJU

Bude li pogibeljno, mogu povući naše snage iz Iraka

10.02.2004.
u 00:00
Ne vjerujem da su Božidar Kalmeta i Šime Prtenjača sudjelovali u prikrivanju generala Ante Gotovine
Pogledaj originalni članak

Kako Vi i Vlada možete pomoći generalu Gotovini da se brani sa slobode?

- Svi ga pokušavamo pozvati da pristane odgovoriti na pitanja Haaškog suda. Ako se odluči na to, ja sam, a mislim da je i Vlada, voljan dati određena jamstva Haaškome sudu da ćemo, bude li se branio sa slobode i odlučio za to vrijeme živjeti u Hrvatskoj, jamčiti njegov dolazak u Haag na svaki poziv Haaškoga tribunala.

Pojavile su se špekulacije da je general negdje u Francuskoj?

- Jedino što mi znamo jest to da nije u Hrvatskoj, a gdje je, ne znam.

Pojavili su se materijali iz kojih se vidi da je bivša vlast pokušala dokazati Carli del Ponte da ga nema u Hrvatskoj, a posljedica toga je i lista njegovih suradnika ili pomagača, među kojima se spominju i Božidar Kalmeta i Šime Prtenjača.

- Vjerujem da je bivši ministar Šime Lučin rekao istinu kada je tvrdio da nikoga nisu nezakonito prisluškivali, ali ja spoznaja o tim materijalima nemam i u toj proceduri se funkcija predsjednika države ne pojavljuje pa na to mogu odgovoriti samo oni koji imaju ingerencije da prisluškuju. Što se tiče Kalmete i Prtenjače, ne vjerujem da su se pojavili u ulozi prikrivača ili direktnog suradnika u skrivanju generala Gotovine. Budući da je on proglašen i počasnim građaninom Zadra, očito je da su na neki način ta dva čovjeka bila involvirana u cijelu priču, no nisam čuo za neku njihovu izravnu vezu s Gotovinom.

Prisjećamo se "skupljača kestena" oko kuće generala Bobetka, prosvjeda i podrške generalu Gotovini, napada na Haaški sud zbog političnosti. Danas ti isti ljudi pozivaju Gotovinu neka se preda.

- Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom donio je parlament u kojem je imao većinu HDZ, a koalicijska vlast ga je samo provodila. Sada je opet na vlasti HDZ, zatiče isti zakon koji je donio i treba ga provesti.

Razumijem one koji prihvaćaju političku realnost i danas imaju druge stavove. Ili su jednostavno izvukli političke pouke. Oni koji izvuku pouke opstaju u politici, drugi odlaze. Nažalost, dio javnosti i dalje smatra da netko može biti izuzet iz provođenja zakona, ali ako uz nekog vežete samo ono što je pozitivno, doprinos u Domovinskome ratu, niste realni jer zanemarujete ono što mu se stavlja na teret.

Je li komunikacija preko medija koju je odabrao Gotovina najbolji način kontaktiranja s Haaškim sudom i njegovom tužiteljicom?

- Ili sam Gotovina ili netko od njegovih savjetnika smatra da s vremena na vrijeme treba ponovno aktualizirati pitanje odaziva Haaškome sudu, ali ujedno i ponavljati uvjete koje on postavlja, a to je povlačenje optužnice i vraćanje u status osumnjičenika. Mislim da time general Gotovina ne dobiva ništa. To je samo zavaravanje i svi analitičari koji tvrde da je Haaški sud bitno promijenio svoje stajalište nisu u pravu. Bit poruka što dolaze iz Haaga ostaje ista.

Tužiteljica Del Ponte nije bila oduševljena vašim intervencijama nakon razgovra u Nacionalu, a sada procjenjujete da je fleksibilnija. U kojem dijelu?

- Samo u tome što ne isključuje mogućnost da se brani sa slobode.

Primili ste američkoga državnog tajnika Rumsfelda. Postoji li doista pritisak da Hrvatska pošalje svoje trupe u Irak?

- Razgovarali smo o sudjelovanju Hrvatske u antiterorističkoj koaliciji, o našim trupama u Afganistanu, ali i o mogućnostima da Hrvatska sudjeluje i u drugim misijima. Spomenuli smo Irak, s tim da se nađe mogućnost u kojem opsegu i kako bi Hrvatska mogla sudjelovati. Rekao sam mu da o tome odlučuje Hrvatski sabor, a načelno prihvaćamo akcije koje su pod vodstvom UN-a.

ŠImate li Vi neki mehanizam kojim možete spriječiti odlazak vojnika ako Vlada i Sabor odluče da idu?

- Postoji odredba da ako dođe do pogibelji po naše vojnike, ne samo u Iraku već bilo gdje drugdje, ja ih imam pravo povući samostalnom odlukom i bez Sabora.

ŠPočinje skupljanje peticija protiv odlaska, tome se protive i neke stranke. Je li pametno inzistirati na odlasku?

- Za nas bi bio vrlo težak udarac kada bi bilo koji od naših vojnika stradao u Iraku, bilo da bude ubijen ili ranjen. Takve žrtve ne bi bilo lako objasniti hrvatskoj javnosti, a još bi teže bilo da Hrvatska postane meta terorističkih organizacija. Kada bismo se mi oporavili od terorističkoga napada poput onoga na Baliju?

JASMINA POPOVIĆ

Pogledajte na vecernji.hr