Šesta godišnjica hrvatskog članstva u Europskoj uniji proći će u znaku eura! Premijer Andrej Plenković najavio je da će idući tjedan Hrvatska i službeno krenuti na pet godina dug put do eura, odnosno zatražiti ulazak u zajednički tečajni mehanizam ERM II. Uz zahtjev da nas prime u predčekaonicu za euro, u pismu bi trebale biti opisane i sve aktivnosti koje se planiraju da bi Hrvatska postala vjerodostojna kandidatkinja. Sam ulazak u ERM II vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje u drugom dijelu 2020. godine. Bude li sve kao po špagi, Hrvatska bi mogla imati euro najranije 2023. godine premda je realnije računati da će se to dogoditi 2024. ili možda 2025. godine!
Premijer otkriva da je iza sebe imao razdoblje uspješnog lobiranja te se u Bruxellesu sastao s predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem, kojemu inače biraju nasljednika jer mu mandat istječe krajem listopada, te potpredsjednikom Komisije zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, predsjednikom eurogrupe Marijom Centenom i predsjednikom radne grupe za euro Hansom Vijlbrieom.
– Sva četiri čovjeka ključna su u kontekstu prihvaćanja našega pisma. Mi to želimo. Mislim da smo napravili jako dobre konzultacije i sa središnjom bankom i s Komisijom, naveli nekoliko reformskih područja na kojima ćemo raditi sljedećih godinu dana – izjavio je Plenković Hrvatskom radiju.
Posljednji je put neka zemlja, Slovačka, ušla u ERM II mehanizam 2005. godine, nakon toga Bugarska je jednom odbijena, ali to ih nije obeshrabrilo pa je na ista vrata potkraj prošle godine pokucala drugi put. Svaka država koja pristupi Europskoj uniji zakonski se obvezala da će uvesti euro, no ne postoji rok u kojemu to mora učiniti niti je preuzimanje zajedničke valute jednostrana odluka.
Od novih članica EU euro još nemaju Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska.
Veliko je pitanje hoće li se hrvatski ulazak u eurozonu prometnuti u političko pitanje, odnosno hoće li neka od političkih opcija tražiti raspisivanje referenduma. Stave li se na stranu politički interesi i kod kuće i u eurozoni, Hrvatska ispunjava makroekonomske kriterije kao što su stabilnost cijena, stabilnost tečaja, visina kamatnih stopa, proračunski manjak i javni dug.
Za hrvatske izvoznike jako dobra vijest!