Šefovi koalicije nisu se na subotnjem sastanku jedan drugome zakleli na "vjernost" do kraja mandata i nisu se potpuno odrekli prijetnji prijevremenim izborima. Iako se o terminima izbora nije ozbiljno razgovaralo, doznali smo da je šef HSLS-a Dražen Budiša ipak spomenuo siječanj 2003. godine kao povoljan termin za izbore. U HSLS-u razmišljaju da bi dobra izborna nedjelja bila 19. siječnja, a to već ide u redovitu izbornu godinu. No, kako se o tome nije otvorila rasprava, svi su termini i dalje u optjecaju.
Dogovorili su se međutim da će dvadesetak otvorenih tema prorađivati u tješnjoj suradnji klubova stranaka, šefova parlamentarnih odbora i mjerodavnih ministara. To pak znači da bi nakon subotnjeg sastanka petorke, u političkom životu Hrvatske napokon veću težinu trebao dobiti parlament. I šefovi vladajućih stranaka i Vlada preko svojh ministara morali bi se više angažirati u samom Saboru, da bi zastupnike argumentima pridobili za svoje prijedloge.
Kad bi se u taj posao išlo bez fige u džepu, kako priželjkuje premijer Račan, bilo bi izgleda da se barem nešto od dvadesetak otvorenih pitanja pokrene s mrtve točke. Među tih su dvadesetak točaka izmjene Zakona o pravima branitelja. HSLS traži širenje prava na novčane naknade za stopostotne invalide, iako je koalicija u prvom dijelu mandata zajednički ta prava reducirala. HSLS također inzistira na trećem čitanju Zakona o bankama, te na odgovornosti viceguvernera HNB-a zadužena za kontrolu banaka. Prema tom je prijedlogu suzdržan SDP. U Zakonu o igrama na sreću SDP-u se pak prigovara da previše brani monopol Hrvatske lutrije, dok HSLS zagovara liberalizaciju tržišta igara na sreću, obrazlažući taj pristup potrebama turizma.
Na čemu inzistira HSS
U dvadesetak otvorenih pitanja i Zakon je o poljoprivrednom zemljištu, u povodu kojega HSS traži da se isključi članak koji ne dopušta prodaju zemljišta PIK-ova. HSS će inzistirati na predloženom sustavu poticaja u poljoprivredi. Vlada je prošloga tjedna u Sabor uputila Zakon o ratifikaciji ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško, kojim bi Hrvatska preuzela polovicu prava i obveza nuklearke, no iz HSS-a ide prijedlog da se hrvatski dio nuklearke proda. Pred petorkom je i zauzimanje konačnog stava o Zakonu o sukobu interesa, kojem kao da se ne veseli ni jedna vladajuća stranka.
Pripadnici vladajuće koalicije moraju se početi dogovarati o Zakonu o izborima, a i o Ustavnom zakonu o pravima manjina, jer za izglasavanje obaju tih dokumenata potrebna je dvotrećinska većina zastupničkih glasova. Među dvadesetak otvorenih pitanja, možda bi trebao biti i preustroj vojske. Dok dio vladajuće koalicije, a ponajprije Vlada, smatra da se to mora riješiti unutar nekoliko mjeseci, drugi su skloni postupnoj, višegodišnjoj transformaciji iz ratnog u mirnodobski ustroj. Za brzu reformu vojske možda u ovom trenutku nema dovoljno novca, za sporu pak koalicija neće imati dosta vremena.
Ako koalicija namjerava ostati zajedno do isteka redovitog mandata, morala bi se dogovoriti i o principima zajedničkog rada, jer ako takav dogovor izostane, popis od dvadesetak otvorenih pitanja stalno će se širiti. Ako se koalicijska sloga može raspasti zbog naplate mostarine koja iznosi dva milijuna kuna, kako će se održati u definiranju proračuna kad se dogovor mora postići o sedamdesetak milijardi kuna?
Prijetnje izborima održale vlast
Prijetnja prijevremenim izborima ostala je u zraku barem kao pedagoška mjera. Račan kaže da ne može tvrditi da ta tema više nije aktualna, a Tomčić otkriva novinarima da o prijevremenim izborima i dalje ima različitih mišljenja. Priče o prijevremenim izborima mogu barem kratkotrajno disciplinirati partnere i zato ih se podgrijava ili stišava po potrebi. Vlast se upotrebom te metode drži na okupu, ali gubi vjerodostojnost i izvršnu snagu. Da bi preokrenuli taj trend, koalicijski bi partneri morali već sutra poslati neki snažan signal o tome da su u stanju promijeniti ponašanje i potisnuti do redovitih izbora međustranačko rivalstvo. Da je do takve transformacije odnosa među vladajućima doista došlo, znalo bi se kad bi petorka, na primjer, već sutra mogla objaviti da se napokon dogovorila o novim šefovima tajnih službi, te direktorima Fonda za privatizaciju i HZZO-a.
Deana Knežević