Budućnost hrvatskog turizma - više brige o čovjeku i okolišu

Hrvatski turizam pokazao je još jednom snagu, zajedništvo i otpornost. U ovoj godini je broj gostiju i noćenja otprilike dosegnuo rekordnu 2019., a financijski su rezultati te godine premašeni već u kolovozu. Izuzetno je, međutim, važno da smo ove godine napravili i veliki zaokret prema održivosti. Naš se turizam dosad razvijao uglavnom vođen gospodarskim interesima i ekonomskim pokazateljima. No, svima nam je jasno da brojke iz 2019. nisu održive, ta sezona donijela je i dosta negativnog, od opterećanja komunalne i prometne infrastrukture do narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Nema dileme da turizam mora više voditi računa o čovjeku i okolišu i da je to pravi izbor za budućnost našeg turizma. U suprotnom, slijedi devastacija, a u konačnici i neuspješan turizam, kazala je jučer ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na otvaranju konferencije Večernjeg lista Održivi turizam, održane u sklopu velikog Večernjakova zelenog projekta Rezolucija Zemlja.

Osigurano 1,2 milijarde eura

- Od početka moga mandata intenzivno radimo na sveobuhvatnoj reformi upravljanja turističkim sustavom. Strategija razvoja održivog turizma do 2030., nedavno predstavljena u Saboru, jasno definira našu viziju razvoja, izazove i ciljeve: cjelogodišnji, ravnomjerno raspoređeni turizam, koji vodi brigu o prostoru, okolišu i klimi, koji je konkurentan i otporan. Sada se izrađuje i Nacionalni plan razvoja održivog turizma, koji će odgovoriti na to kako operacionalizirati ciljeve. K tome, prvi put u povijesti povezali smo Strategiju i njezine ciljeve s izvorima financiranja, ili Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, višegodišnjim financijskim okvirom ili državnim proračunom, a za tranziciju i upravljanje turizmom osigurali smo čak 1,2 milijarde eura. Najveći bespovratni paket novca već je na raspolaganju sektoru, prijave se primaju do veljače 2023. Povrh svega, pripremamo i krovni zakon o hrvatskom turizmu, koji će definirati pokazatelje i standarde održivosti. Također, usporedo se radi i satelitski račun održivog turizma. Dosad se pratilo pozitivne utjecaje turizma na gospodarstvo, a sada ćemo znati i negativne utjecaje iz čega ćemo dobiti i standarde održivosti. Tim ćemo zakonom uspostaviti i sustav poticaja u turizmu, praćenje i analizu ulaganja te omogućiti sustav prikupljanja podataka. Potencijal turizma je golem, pred nama je da ga odgovorno koristimo na svim razinama, a za to ćemo osigurati i alate. Za takav pristup dobili smo pohvale Europske komisije i Svjetske turističke organizacije, ali i brojnih kolega ministara iz drugih zemalja i s ponosom mogu reći da je Hrvatska jedan od lidera u održivom turizmu - istaknula je ministrica, potvrđujući značaj Večernjakove konferencije i izbora teme.

VIDEO Održivost kao nova smjernica hrvatskog turizma

Direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš kazao je da večernjakovci kad su prije godinu dana započinjali projekt Rezolucija Zemlja nisu imali dvojbi hoće li on biti uspješan.

- Ali se nismo nadali da će biti toliko uspješan. Samo u 50 akcija čišćenja okoliša i podmorja bilo je uključeno više od 10.000 ljudi. Održali smo i veliku međunarodnu konferenciju, a usporedo sustavno educiramo javnost. I to s fokusom na mlade, a u više edukativnih nagradnih natječaja obuhvatili smo više stotina razreda osnovnih i srednjih škola - istaknuo je Ivanuš neke od aktivnosti projekta Rezolucija Zemlja te predstavio prvo izdanje Večernjakove Ekopedije, edukativnog alata sa svim temeljnim pojmovima ekologije i održivog razvoja.

Kako pak Hrvatsku brendirati kao zemlju u kojoj se turizam razvija tako da zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, ali i da ne ugrožava potrebe generacija koje dolaze iza nas? I na to pitanje ćemo uskoro imati odgovore. Novi brend Hrvatske kao održive destinacije definirat će strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma, čija je izrada pri kraju.

- Ključni turistički aduti Hrvatske su ljepota, raznolikost i ekološka očuvanost zemlje. Čak 15 posto naše zemlje je pod nekim oblikom zaštite prirode i jedna smo od ekološki najočuvanijih zemalja Europe. More nam je najčišće na Mediteranu, a imamo najviše zaliha pitke vode po stanovniku u EU. Hrvatska baštini i neke od najljepših spomenika europske kulture od antike do današnjih dana. Održivost se jednostavno nameće kako bismo mudro gospodarili sa svime što smo naslijedili - istaknuo je na konferenciji Održivi turizam marketinški stručnjak s Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko, te napomenuo da Hrvatska u turizmu dosad nije dovoljno isticala jedinstven način života.

- A upravo to turisti sve više traže. Recimo, Danci su svoj način života, poznat kao hygge, uvelike afirmirali turizmom, a naš je i atraktivniji, samo to još nismo dovoljno osvijestili. Pritom, našu zemlju krasi tradicionalna gostoljubivost, otvoreni ljudi i osjećaj za druge, kojima smo spremni posvetiti vrijeme. Također, znamo uživati u trenutku i veseliti se, a obilježava nas i to da smo sportska nacija. Utjecaji različitih kuhinja stvorili su bogatstvo gastronomije u kojem je sve dostupnija organska hrana - nabraja Skoko argumente za novi brend održivosti domaćeg turizma.

U samo osam riječi Hrvatska bi se, smatra Skoko, mogla opisati kao lijepa, raznolika, uzbudljiva, šarmantna, prirodna, kulturna, srdačna, sportska. No, u kojoj mjeri je svijet toga svjestan? Po snazi svoga turističkog brenda Hrvatska je, u odnosu na vrijeme prije pandemije, skočila s 20. na 16. mjesto u svijetu, dok smo u Europi deveti turistički brend. Po sigurnosti je Hrvatska u svijetu rangirana na 17. mjesto, ima najmanje kriminala od susjednih zemalja, a najnoviji izvještaj US.Newsa kaže da je po kvaliteti života na 45. mjestu među 200 promatranih zemalja, jednom više nego lani. Tko ne bi poželio turistički posjetiti takvu zemlju?

- Ima, naravno, prostora za napredovanje. Hrvatsku se još djelomice percipira kao destinaciju za goste niže platežne moći, zamjera nam se slaba raznovrsnost ponude, ali i gužve, odnosno masovni turizam u ljetnim mjesecima. No, Hrvatska će do 2026. biti prepoznata kao vrhunska, višesegmentna, održiva destinacija, koja nudi širok spektar kvalitetnih i autentičnih turističkih doživljaja. Bit ćemo premium destinacija doživljajno-aktivnog turizma, u kojoj se uživa u organskoj hrani, vodi iz slavine, čistim plažama i sl. - kaže B. Skoko.

U međuvremenu, Hrvatska će se morati izboriti s masovnim turizmom koji je, kako je na jučerašnjem Večernjakovu panelu Masovni i održivi turizam napomenuo Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma, u nekim destinacijama već prešao u prekomjerni turizam.

- Svima nam je jasno da, želimo li sačuvati resurse, moramo početi drukčije raditi - ističe Štefičar i napominje da već postoji niz pozitivnih primjera. - Ključna je diversifikacija turističkih proizvoda, da sunce i more prestanu biti glavni motiv. Nova turistička infrastruktura smanjit će pritisak na glavne destinacije. Očekuju se velika ulaganja, a dobro je, što nam je pokazalo iskustvo s dosadašnjim natječajima, da multiplikativni efekti u prosjeku četiri puta nadmaše početne iznose.

Kontinent ima prednost

U svakom slučaju, nema dvojbi ni za ravnatelja Instituta za turizam Damira Krešića, održivi turizam, koji, kako kaže, domaćim ljudima neće ići na živce, nije opcija nego nužnost.

- O tome zorno govori i podatak da u Hrvatskoj po stanovniku imamo 4,5 turističkih dolazaka, a u Grčkoj 2,5, u Italiji 1,8, te, recimo, u Turskoj 0,6. Hrvatska je turizmom opterećenija od konkurenata, a odmogao je i bum obiteljskog smještaja. Štoviše, rast te vrste smještaja u izravnoj je suprotnosti s održivim turizmom - naglašava D. Krešić.

Za Šimu Klarića, predsjednika Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, postoji jednostavno rješenje.

- Mali obiteljski hoteli su pioniri održivog turizma kod nas. Ali, povrat investicija je oko 30 godina. Kada bi se poreznim i drugim rasterećenjima i povoljnim kreditima taj povrat smanjio na 15-ak godina, dogodila bi se turistička revolucija. Kapital i investicije preselile bi se od apartmana, koji su proteklih godina bujali, prema objektima koji nude kompleksan, održiv i cjelogodišnji sadržaj, kao što su mali obiteljski hoteli - smatra Klarić.

Omjeri u kojima hotelski kreveti čine samo 10 posto smještajnih kapaciteta u našem turizmu ne sviđaju se ni direktoru Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske Bernardu Zenzeroviću.

- U Grčkoj hotelski kreveti čine 60 posto ukupnih kapaciteta i zahvaljujući povoljnijoj strukturi smještaja Grčka je 2019., sa samo 10 posto više turista od Hrvatske, uprihodila čak 80 posto više nego mi. Trebamo sve vrste smještaja, ali očito i neke modifikacije kad govorimo o omjerima - kaže Zenzerović i naglašava da su domaći hotelijeri uvelike orijentirani na održivo u svom poslovanju.

Kao dobrim dijelom i unutrašnjost Hrvatske, kako ističe Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

- U prednosti smo jer nismo masovna destinacija i imamo priliku postaviti kvalitetne temelje za održivi turizam, koji je danas imperativ - stav je i direktorice Alilović.

>> Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!