Ministar uprave Arsen Bauk odlučio je uvesti red u financiranje referendumskih inicijativa, koje će odsad morati igrati po pravilima koja vrijede i za političke stranke kada su u izbornim kampanjama.
Ministarstvo uprave pripremilo je novi, izmijenjen Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji će Vlada danas prihvatiti i poslati u redovitu saborsku proceduru.
Veći budžet za euroizbore
Novim zakonom uređuje se način i izvori financiranja referendumskih kampanja i osigurava transparentnost i nadzor njihova financiranja, utvrđuje se obveza otvaranja posebnog računa i podnošenja financijskih i izvješća o donacijama, troškovima i medijskom oglašavanju nadzornom tijelu – Državnom izbornom povjerenstvu.
Građani će referendumskoj inicijativi smjeti donirati najviše 30.000, a tvrtke i druge pravne osobe najviše 100.000 kuna. Ukupan iznos troškova referendumske aktivnosti i promidžbe za raspisivanje državnog referenduma neće smjeti prelaziti iznos od četiri milijuna kuna, odnosno milijun kuna za lokalni referendum u Gradu Zagrebu, 600 tisuća kuna za lokalni referendum na razini županije ili velikog grada, 250.000 kuna za gradove veće od deset tisuća stanovnika, 100.000 kuna za referendum u gradovima i općinama do 10 tisuća stanovnika, a 50.000 kuna u mjestima do 3000 stanovnika.
Novim zakonom bit će zabranjeno da referendumske aktivnosti i promidžbu od strane financiraju državna tijela, javna poduzeća, pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima RH ili jedinica lokalne i područne samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu RH, odnosno jedinice lokalne samouprave. Financijeri neće smjeti biti ni udruge i zaklade, osim udruga radnika i poslodavaca, a zabranjuje se financiranje referendumskih aktivnosti i vjerskim i humanitarnim organizacijama te iz anonimnih izvora. Zabranjeno je davanje donacija u novcu ili proizvodima preko trećih osoba – posrednika.
Izmjene zakona donose novosti i u financiranju izbornih kampanja političkih stranaka. Tako se maksimalni iznos troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za Europski parlament povećava sa sadašnjih 1,5 milijuna kuna na maksimalno četiri milijuna kuna.
Strankama do 50 milijuna
Mijenja se i formula redovitog godišnjeg financiranja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u Saboru iz državnog proračuna. Umjesto dosadašnje prakse prema kojoj su parlamentarne stranke i nezavisni zastupnici dobivali iznos od 0,05 posto ostvarenih rashoda državnog proračuna u prethodnoj godini, odsad će dobivati 0,08 posto ostvarenih poreznih prihoda iz prethodne godine, a najviše do iznosa od 50 milijuna kuna.
>>Na referendum dati odluke o velikim projektima, da ih se ne bi zaboravilo
>>Sabor na ocjenu ustavnosti poslao referendume o outsourcingu i monetizaciji
Jesi li izbrojio hrvatsko stanovništvo? Koliko nas je?