Nagađanja da će zemlje istočne i srednje Europe uskoro ući u Europsku uniju omogućila su prošle godine laku zaradu na obveznicama čija je vrijednost izražena u domaćoj valuti. Nakon jake i uspješne 2001. godine na tom području, očekivani profitiove će godine biti manji, i to osobito u zemljama koje su u prvom krugu za učlanjenje u EU, a to su u prvom redu Poljska, Mađarska i Češka. Međutim neki analitičari vide prigodu za ulaganja u nekim drugim zemljama koje nisu tako blizu pristupanju u članstvo EU, primjerice Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj.
Još uvijek postoje rizici
Još uvijek postoje rizici za investicije u regiji, uzevši u obzir loše ekonomsko stanje u Njemačkoj, nejvećem izvoznom tržištu, te također opće ekonomsko usporavanje na globalnoj razini.
Ni sam proces proširivanja nije garancija uspjeha: najveća je briga to da EU neće biti spremna prihvatiti novi val članica. Događaji poput ponovljenog irskog referenduma o širenju još uvijek mogu stvoriti prepreke na putu proširenja.
Smjeliji investitori usredotočili su se na obveznice u domaćoj valuti izdane u zemljama srednje Europe zato jer je dobit na obveznicama čija je vrijednost izražena u dolarima ili eurima, a koje su izdale zemlje koje se nalaze u prvom krugu za primanje u EU, bila vrlo niska. Tako se primjerice poljska državna obveznica u eurima prodaje za 50 baznih bodova niže od slične obveznice njemačke vlade.
Kritičari i skeptici
Češka, Mađarska i Poljska, zajedno sa Slovenijom i Slovačkom te baltičkim zemljama nadaju se da će se Uniji priključiti kako su planirale, 2004. godine, te da će ubrzo uvesti i euro. Pristupanje EU ima svoje kritičare u svakoj od tih zemalja. Oni će nastojati da se njihv glas čuje, osobito na izborima koji će se ove godine održati u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, kako što su se čuli prošle godine na poljskim izborima.
Iako su politički rizici u tim zemljama vrlo mali, ekonomske opasnosti još uvijek vrebaju uprkos općem poboljšanju u sferi gospodarstva. Poljska je najveći izvor zabrinutosti. Sa stagniranjem ekonomskoga rasta i nezaposlenošću koja prelazi 17 posto, središnja banka je pod pritiskom da dodatno snižava kamatne stope. Kratkoročna opasnost za investitore u obveznice u zlotima je da će doći do pada vrijednosti valute kako budu padale kamatne stope. Srednjoročni rizik je da će smanjene kamatne stope promašiti svoj cilj, a taj je da stumulira gospodarstvo kako bi se smanjila nezaposlenost. Vlada bi tada mogla biti prisiljena da poveća javno zaduživanje kako bi potaknula gospodarstvo. Ukoliko vlada bude išla predaleko, inflacija vi se mogla vratiti, i to u osvetničkom pohodu. No investitori su dosada bili spremni vjerovati Poljskoj.
"Poljska je još uvijek velika igra. To je definitivno zemlja koja nudi i obećava najviše", kaže Papp.
U Mađarskoj je raspon između obveznica u forintama i njemačkih obveznica pao sa 350 bazičnih bodova (u studenome) na manje od 200, kao što je pokazano u tablici. No analitičari vide prostor za daljnji pad kamatnih stopa, također i pad inflacije i povećanje vrijednosti nacionalne valute.
Češka nudi ograničen kratkoročni potencijal u dobitku na obveznicama. No veliki dotok izravnih stranih ulaganja podiže vrijednost krune na rekordne razine. Rizik je u tome da inflatorni pritisci mogu do kraja godine dovesti do porasta kamatnih stopa. Vlada se mora zadužiti kako bi sanirala bankarski sektor i možda će trebati ponuditi veće kamtne stope kako bi bila sigurna da će se pronaći kupac za banke.
Investitori koji su spremni na veće rizike u nadi da će postići više profite, razmišljaju da se okrenu prema zemljama "drugoga kruga" proširenja EU, poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske, kaže Charles Robertson, ekonomist tvrtke ING iz Londona. (M. Š.)