Hoće li političke stranke u svojim programima podržati zahtjeve malih i srednjih poduzetnika? - pitanje je kojim je Udruga Glas poduzetnika (UGP) započela svoj zahtjev koji je danas upućen političkim strankama da službeno i javno obećaju kako će, budu li nakon izbora dio nove vlasti, učiniti šest radikalnih i ključnih reformi koje uključuju: reforme u poreznoj politici, ukidanje parafiskalnih nameta, osiguravanje transparentnosti javnih financija, smanjenje rashodovne strane proračuna na bazi konkretnih mjera, reformiranje pravosuđa i redefiniranje uloge Državnog inspektorata. UGP je političkim strankama dao i rok za odgovore na njihove zahtjeve, a to je kraj tjedna - petak, 15. svibnja.
- Ovakav dokument koji smo poslali danas za obvezivanje stranaka da će podržati naše zahtjeve uobičajen je u zapadnim demokracijama od strane udruga poput naše. Naš cilj je da znamo koje stranke i koji zastupnici će biti naši zastupnici u sljedećem sastavu Sabora, jer ih se u ovom sastavu Sabora i postojećoj Vladi za interese mikro, malih i srednjih poduzetnika te obrtnika zalagalo svega nekoliko - kazao je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas dodajući da su zahtjeve uputili na adrese 14 stranaka.
- Listu smo napravili na način da smo uključili postojeće parlamentarne stranke, stranke koje prema zadnjim istraživanjima imaju šansu ulaska u parlament, te stranke koje su već ranije javno komunicirale da podržavaju zahtjeve UGP-a. Od političkih stranaka očekujemo da na svaki zahtjev kažu jednostavno "da" ili "ne". Nadamo se da neće biti puno onih koji će objašnjavati da su to upravo zahtjevi koje su oni izmislili i za koje se godinama zalažu, pogotovo ako su te stranke bile uključene u izvršnu vlast zadnjih 30 godina. Sve odgovore koje dobijemo od stranaka i koalicija objavit ćemo javno jer smatramo da javnost ima pravo znati tko će u budućem Saboru zastupati interese najvitalnijeg dijela hrvatskog gospodarstva te kako bi naši članovi i simpatizeri, kojih već sada ima preko 150 tisuća znali kome dati svoj glas - istaknuo je Bujas.
Što se tiče šest UGP-ovih zahtjeva za Hrvatsku 2.0, oni su u dokumentu poslanom na izjašnjavanje i očitovanje političkim strankama (koje se trebaju jasno očitovati hoće li ih provesti u idućem mandatu Sabora i Vlade, budu li tada dio nove zakonodavne i izvršne vlasti) razrađeni i objašnjeni na ovaj način:
1. Ciljana i jasna porezna reforma koja uključuje minimalno - obračun PDV-a po naplati za sve tvrtke, u okviru važeće EU regulative, postepeno smanjenje stope PDV-a na 20%, smanjenje poreznih stopa na dohodak (s 12 na 10%, s 24 na 20% i s 36 na 30%) te povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna, ukidanje poreza na reinvestiranu dobit (koja se reinvestira natrag u tvrtku), trajno ukidanje akontacije poreza na dobit te trajno ukidanje minimalne direktorske osnovice za plaću.
2. Ukidanje parafiskalnih nameta, uključujući obvezne članarine u komorama i zajednicama, financiranje potrebnih javnih funkcija iz poreznih prihoda te ukidanje plaćanja paušala na vodu i struju uz vraćanje na načelo plaćanje po potrošnji.
3. Uvođenje zakonske obveze potpune javne transparentnosti svih prihoda i rashoda svih tijela javne uprave i lokalne samouprave te javnih tvrtki.
4. Reformski zahvati na rashodovnoj strani proračuna na sljedeće načine: reorganizacija i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, potpuna digitalizacija i automatizacija svih državnih i lokalnih procesa te servisa za poduzetnike i građane. Zakonski regulirati da nijedno državno ili lokalno tijelo, građana ili poduzetnika ne smije tražiti dokument ili informaciju, koju bilo koje državno ili lokalno tijelo već ima. Svi servisi i tijela državne uprave i lokalne samouprave moraju imati povezane baze podataka te razmjenjivati informacije. Smanjenje broja ministarstava, uprava u ministarstvima, hijerarhijskih razina i rukovodećih mjesta u ministarstvima, ukidanje nepotrebnih agencija i ureda, smanjivanje broja zaposlenih u nužnim agencijama i uredima. Zapošljavanje svih službenika i radnika u državnoj upravi i svim javnim poduzećima temeljem javnog transparentnog natječaja (od čistačice do direktora i državnih tajnika), čime bi svako javno radno mjesto bilo dostupno svakom građaninu Hrvatske po istim uvjetima sukladno Ustavu. Dokinuti praksu zapošljavanja stranački podobnih ljudi koji nemaju potrebna znanja i kvalifikacije, te sve tako zaposlene otpustiti.
Uvođenje valorizacije rada i jasnih i transparentnih indikatora uspješnosti svih zaposlenika u javnom sektoru uključujući i adekvatno nagrađivanje ili penalizacija ovisno o učinku. Zaposlenici u javnom sektoru moraju biti učinkoviti te ispunjavati svoje zadaće, baš kao i zaposlenici u privatnom sektoru. Izjednačavanje zakonskih prava radnika u privatnom sektoru i državnih službenika. Privatiziranje i deregulacija nestrateških kompanija u vlasništvu državne i lokalne uprave. "Outsourcing" dijela poslova i usluga koji može biti realiziran od strane privatnog sektora.
5. Povećanje efikasnosti, depolitizacija i neovisnost pravosuđa kroz preustroj izbora sudaca i digitalizaciju. Sudstvu i upravi u najkraćem roku treba osigurati materijalne uvjete za uspješan rad. Uvođenje javno dostupne valorizacije rada sudaca te utvrđen sustav nagrađivanja, kao i predviđenih negativnih posljedica ovisno o učinkovitosti u radu. Nužno je propisati krajnje rokove u kojima se stanje u svim javnim registrima, a posebno zemljišnim knjigama, ima urediti, jer njihova potpunost i usklađenost predstavlja osnovu pravne sigurnosti i preduvjet pokretanja znatnog dijela ekonomskih procesa i investicijskih ciklusa. Mjerljiv rezultat reforme pravosuđa podrazumijeva da bi u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude trebale biti donesene unutar jedne godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci.
6. Redefiniranje uloge Državnog inspektorata kao savjetodavnog i nadzornog tijela, a ne represivnog aparata države. Zakonski propisati da inspektor ne smije kazniti poslovni subjekt prilikom prvog utvrđenog propusta, već mora izdati opomenu, uputu i rok za otklanjanje propusta. Tek ako propust po isteku roka i dalje ne bude otklonjen, inspektor smije izdati kaznu.
A navedeni zahtjevi članova UGP-a temelje se na četiri postulata za Hrvatsku 2.0 na kojima bi, naglašavaju, trebalo već od 1. lipnja 2020. započeti oporavak hrvatskog društva i države. Kako stoji u dokumentu UGP-a postulati su:
1. Više rada - Država ne smije poreznom, zakonodavnom ili drugim politikama poticati nerad ili manji rad. Naprotiv, država mora poticati rad i povećanje prihoda, dobiti, zaposlenosti i plaća.
2. Digitalizacija - Država od građana, poduzetnika i obrtnika ne smije tražiti nijedan dokument koji je prethodno sama izdala, kao niti bilo koju informaciju koju već posjeduje u svojim pisanim ili digitalnim zapisima. Javna uprava se u potpunosti mora digitalizirati.
3. Manji porezi - Država poduzetnicima ne mora ništa dati, ali mora uzimati manje, jer poduzetnici najbolje znaju gdje i koliko investirati te kako oploditi novac koji su sami zaradili.
4. Više pravde - Država se mora naplaćivati posljednja, a plaćanje PDV-a po naplati mora biti trajna mjera. To će potaknuti državu da poveća efikasnost pravosuđa kako bi se i sama što prije naplatila. Hitno trebamo efikasno i brzo pravosuđe.
ww︅︆w.lo︅︆ve︅︆xx.c︅︆lub