Od potpisivanja hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom u Bruxellesu prošlo je 16 mjeseci. Za to ga je vrijeme ratificiralo 26 država članica. Danas je to, napokon, kao posljednja, učinila i Njemačka. Za cijelu proceduru u Bundestagu, donjem domu parlamenta, debatu i glasovanje, trebalo je manje od 60 minuta. Kad su prebrojali listiće ubačene u kutiju, a među prvima je glasovala kancelarka Angela Merkel, rezultat je bio 583 glasova "za", šest suzdržanih i ni jedan protiv!
Pa nije ni čudno što je Thomas Doerflinger iz frakcije CDU/CSU, nakon što je priznao da "nisu uvijek bili ugodni partneri hrvatskim kolegama", aludirajući na pritisak da se ispune uvjeti Europske komisije i provedu reforme, čestitao na obavljenom poslu te povikao: "Živjeli!" Rasprava u Bundestagu bila je u najmanju ruku neuzbudljiva, ali i povijesna, kako je rekao i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. Tko je slušao osam govornika, iz svih parlamentarnih frakcija, ne bi mogao ni pomisliti da je Njemačka, točnije neki tamošnji političari, prije nekoliko mjeseci, dovodila u pitanje hrvatski ulazak. Cijelih 50 minuta redale su se pohvale. Vrlo je zgodno što je EU lani dobila Nobelovu nagradu za mir. Upravo to je govornicima bio vrlo popularan šlagvort.
– EU, bez obzira na probleme, jamči mir, a ulazak Hrvatske u Uniju stabilizirat će regiju nedavno pogođenu ratom – kazao je Dietmar Nietan iz SPD-a, ne zaboravivši istaknuti Vukovar i ratne rane. Istu rečenicu ponavljali su i ostali, posebno čestitajući na teškom pregovaračkom procesu, ali i na korjenitim reformama, stavljajući Hrvatsku u kontekst regije i zagovarajući daljnje širenje kao jamstvo stabilnosti i demokratskih promjena.
– Ne smijemo zatvoriti vrata nakon ulaska Hrvatske – upozorio je "zeleni" Manuel Sarrazin, ali i upozorio na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj te broj nezaposlenih. No umjesto zastrašivanja da u EU dolazi nova Grčka, zazvao je europski koncept solidarnosti te pozvao "neka Hrvatska s nama ide dalje", slično kao i Josip Juratović, ističući da Njemačku neće preplaviti hrvatski radnici. O strahu od imigranata općenito te o mogućem uvođenju odgode za slobodno kretanje radnika, kazao je: – Tko želi doći, doći će, pa raditi na crno. Stoga apeliram, dajmo hrvatskim građanima ista prava kao i ostalim državljanima Unije. Nakon Bundestaga sporazum treba ratificirati i gornji dom Bundesrat. Učinit će to na plenarnoj sjednici koja počinje 7. lipnja.