Bunjevci: Mi se ne odričemo ni sebe ni svoje države Srbije

- Kada smo mi Bunjevci prije tri stoljeća, kao autohtoni narod iz Bosne i Herecegovine, Dalmatinske Zagore i Dalmacije, došli na ove prostore, Hrvatska nije postojala kao država, niti je bila definirana hrvatska nacija. Cijelo prošlo stoljeće proteklo je u pokušajima da nas učine Hrvatima, tako je i danas, ali mi se ne odričemo ni sebe, ni svoje države Srbije. Kada bi činili drukčije, pogazili bismo svijetlu ulogu naših predaka koji su, 25. studenog 1918. zajedno sa Srbima odigrali ključnu ulogu u povijesnom ujedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, a mi to, uprkos pritiscima, nikada nećemo učiniti - kazala je Suzana Kujundžić Ostojić, predsjednica privremenog rukovodstva Nacionalnog savjeta Bunjevaca beogradskim Večernjim novostima koje dodaju kako ovaj Savjet predstavlja ukupno 16 500 Bunjevaca, koliko ih je bilo na popisu stanovništva iz 2011, a oko 90 posto ih je u Subotici i 10 posto u Somboru.

Novosti podsjećaju kako je prije 95 godina, kada su se pripojili Srbima i Srbiji, Bunjevaca bilo čak 84.000, "da bi velika većina, u međuvremenu, bila kroatizirana".

- Pohrvaćivanje Bunjevaca je bio intenzivno nakon Drugog svjetskog rata, što nije ni čudno jer je u svibnju 1945. Glavni narodno-oslobodilački odbor za Vojvodinu donio naredbu u kojoj se izričito kazivalo da bunjevačka i šokačka narodnost ne postoje. Zapovijedio je da se svi Bunjevci i Šokci, bez obzira na njihovo pojedinačno izjašnjavanje, tretiraju isključivo kao Hrvati - objašnjava Nikola Babić, član privremenog vodstva NSB. Predsjendica NSB-a tvrdi kako su pritisci na Bunjevce zadnjih deset godina sofisticiraniji nego 1945. "samo intenzivirani".

 - Prvo, zbog koalicije DS i DSHV na svim razinama uključujući, donedavno, i grad Suboticu, za Bunjevce nije bilo mjesta nigdje, posebice ne u lokalnoj samoupravi u kojoj, i danas, brojem i slovima, radi samo jedan čovjek koji se tako izjašnjava. Gotovo je izlišno reći da nijedan direktor škole ili neke druge ustanove u Subotici nije Bunjevac - kaže Suzana Kujundžić Ostojić dodajući kako je "drugi, za opstanak Bunjevaca neusporedivo opasniji način kroatizacije je što ih kao narod ne priznaje ni Katolička crkva kojoj su, inače, veoma odani".

>>Srbija bi najradije da Bunjevci nisu Hrvati