Početak kraja - to je suština današnje maratonske sjednice Sveučilišnog savjeta, ključnog tijela koja nadzire zakonitost rada zagrebačkog Sveučilišta. Početku kraja nazočio je i sam rektor Damir Boras, svjestan ili nesvjestan da je s današnjim danom njegova moć u zaštiti njegovih kadrova, pa tako i samog sebe, naglo oslabjela - samo zato, ironije li, što je Luka Burilović, šef HGK-a i predsjednik Sveučilišnog savjeta konačno u ovoj potonjoj funkciji počeo obavljati svoj posao. Nakon godine i četiri mjeseca neodržavanja sjednica Sveučilišnog savjeta i ne podnošenja izvješća o radu u Saboru o situaciji na Sveučilištu, a opterećen vlastitim imenom u novinama Burilović, mora spasiti sebe. A Sveučilište mu je jedina platforma. Splet upravo tih okolnosti i konačna politička volja ugrozile su rektora Damira Borasa koji je s 71-godišnjacima zaposlenim na Sveučilištu diktirao sve što se na Sveučilištu moglo diktirati. Ugrozili do te mjere da je na današnjem sastanku morao pristati da će u roku od 30 dana sazvati sjednicu Senata na kojoj će se raspravljati o stanju na sveučilištu na kojoj se nedvojbeno može povući i pitanje njegova rada!
Nakon današnjeg sastanka jasno je - Miljenko Šimpraga kojeg je Boras imenovao vršiteljem dužnosti na Filozofskom fakultetu oprašta se od te privremene funkcije, a ništa bolja sudbina ne očekuje ni Antu Čovića dobrog Borasovog prijatelj koji je iako u 72. godini života bio na deset posto radnog vremena zaposlen na Hrvatskim studijima, a 90 posto vremena u Rektoratu na mjestu prorektora. Takva odluka znači da će na sljedećoj zakazanoj sjednici Senata morati biti imenovan novi vršitelj dužnosti Filozofskog fakulteta i to jasno je, ako se žele imalo strasti smiriti, onog kandidata koji će biti predložen od strane fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, a koji će onda morati raspisati novi natječaj za dekana te visokoobrazovne ustanove.
- Stanje na Filozofskom fakultetu nije dobro i mora se popraviti. Rektor Boras prihvatio je neopozivu ostavku dekana Šimprage. Od rektora Borasa očekujemo imenovanje novog dekana Filozofskog fakulteta - kazao je novinarima nakon sjednice Burilović. Podsjetimo Boras je već odbio dva kandidata za dekana koji su imali podršku Filozofskog fakulteta samo zato što nisu iskritizirali bivše vodstvo fakulteta koje je ušlo i u sukob i u spor upravo s njegovim prorektorom Čovićem.
Sada će po svemu sudeći Filozofski konačno moći predložiti dekana kojem Boras neće moći mnogo zamjeriti.
Savjet je između ostalog zaključio kako je 70 godina krajnja granica kojom profesori mogu raditi na Sveučilištu pa samim time i prorektoru Čoviću ističe vrijeme, iako je on još prije ove sjednice planirao i dalje nastaviti raditi i primati plaću iz proračuna. Upravo zbog njegova slučaja na Savjetu je zaključeno da će Uprava Sveučilišta za sljedeću sjednicu Sveučilišnog savjeta, koja će se održati za nekoliko tjedana, pripremiti popis zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu koji su rođeni 30. rujna 1950. godine ili ranije zajedno s pojašnjenima pravne osnove po kojoj su još uvijek u radnom odnosu. Večernji list naime, prije zaključka Savjeta, provjerio je koliko je u Hrvatskoj na svim sveučilištima profesora koji su stariji od 65 godina i došao do brojke 140 na razini cijele zemlje, a koji i dalje imaju plaću isplaćenu u proračunu. Naime profesori mogu po ispunjavanju uvjeta za starosnu mirovinu tražiti produžetak rada ako su fakultetima neophodni. Našom analizom samo na Hrvatskim studijima uz Čovića još petero zaposlenika koji su nastavili radni odnos, najmlađem među njima je 67,1 godina i predaje na Odsjeku za kroatologiju. Nakon Čovića s tog fakulteta najstariji je profesor koji predaje na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju a kojem je 68,8 godina. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 12 profesora koji su trebali u starosnu mirovinu - najstarijem redovnom profesoru među njima je 69,8 godina. Filozofski fakultet tako prednjači na razini Zagrebačkog sveučilišta po profesorima koji su trebali biti u starosnoj mirovini, dok najviše zaposlenih po 13 profesora koji su trebali ići u mirovinu ali im je produžen radni odnos po zakonu ima Zagrebački Arhitektonski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Upravo ta revizija tako će dati uvid i u brojna zadržavanja kadrova, na čije su mjesto trebali doći mlađi.
Na sjednici se također raspravljalo i o problematici zlostavljanja na sastavnicama, pa je predloženo Upravi Sveučilišta osnivanje tijela koje će sastavnicama pomagati pri učinkovitijem rješavanju takvih problema. Također nije se izostavio ni problem profesora koji je optužen za zlostavljanje od strane studentica, a koji je unatoč prijavi za koju je rektor Boras znao ipak na inicijativu samog rektora nagrađen počasnim zvanjem. U tom slučaju stav je - utvrdi li se da je prijava studentica protiv profesora emiratusa točna, bit će mu oduzeto počasno zvanje.
- Sveučilište u Zagrebu mora biti mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja.Savjet izražava žaljenje i snažnu potporu svim žrtvama - poručili su članovi nakon sjednice. O svim tim zaključcima raspravljat će se i na sjednici Senata koja će biti zakazana za najviše 30 dana koliko je Boras dobio rok, a koja sada je to jasno i samom rektoru više ne može biti onakva kakvu je on posljednjih nekoliko mjeseci provodio - bez prava na ikakvu raspravu isključivo mailom koji je trpio sam kratke forme - prihvaćam, suzdržan sam ili protiv sam određene točke dnevnog reda. Sada je sve na senatorima - zaključke Sveučilišnog savjeta ne mogu ignorirati.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Ako je Filozofski fakultet zaprimio prijave protiv 3 seksualna zlostavljača, zašto se u medijima izrijekom navodi samo ime prof. Roksandića, a ne i ostale dvojice profesora.