Hrvatski sabor jednoglasno je sa 104 glasa za izglasao Deklaraciju u vezi odluke Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu.
Hodžić je dostavio amandman na Deklaraciju u kojem traži da se umjesto riječi Muslimana koristi riječ Bošnjaka. Kosor je objasnila da je terminologija prenesena iz optužnice Šešelju, pa je predložila da se ostane i formulacija iz optužnice i doda se njegov prijedlog, pa će se u tekstu deklaracije govoriti o zločinima koji su počinjeni protiv Muslimana-Bošnjaka.
Klub HDZ-a je predložio zaključak da se Vlada obvezuje da do 10. prosinca Saboru dostavi izvješće o vođenju vanjske politike, no taj zaključak nije prošao jer je za njega glasovao 31 zastupnik, bilo je 12 suzdržanih i 55 zastupnika protiv.
Uvreda za žrtve
- Šešeljeva sloboda uvreda je za sve žrtve rata i sve Šešeljeve žrtve. Šešeljevo urlanje, zagovaranje velikosrpske i ideje o etničkom čišćenju, dodatna uvreda za sve koji nisu uspjeli pronaći svoje bližnje – poručila je Jadranka Kosor te dodala da se Sabor ne bavi Šešeljem već činjenicom da je MKS u ovom slučaju pokazao različite kriterije.
HDZ-ov Gordan Jandroković drži da su u slučaju Šešelj bitna tri elementa - Haaški sud, Srbija i mlaka reakcija hrvatske izvršne vlasti.
- Nije važan Šešelj kao pojedinac, nego ideja koju personificira, a to je ideja Velike Srbije. Srpske vlasti nisu reagirale kako treba, do danas nisu osudili Šešeljov govor, to govori da ideja Velike Srbije i dalje živi, da ima određenu političku snagu – rekao je Jandroković koji reakciju hrvatske vlasti naziva mlakom, nedosljednom i dezorijentiranom. Vanjskom politikom bavili su se i HDSSB-ovci i laburisti.
- Više od onoga što govori pomahnitali Šešelj, trebaju zabrinjavati poruke službene Srbije, poput izjave ministra Ivice Dačića o ćiriličnim tablama. Na to je morala reagirati ministrica Pusić -kazao je HDSSB-ov Josip Salapić, a laburist Dragutin Lesar je podsjetio da je diplomacija poslala samo sućut vlastima u Beogradu, "a svaki pokušaj rasprave u Saboru na tu temu proglašavala je ispod nivoa. S ovim se kritikama nisu složili vladajući.
- Ne slažem se da Vlada nije reagirala, reagira, poduzima niz mjera, a tu je i akcija predsjednika države – odgovorila je SDP_ova Ingrid Antičević Marinović, a HNS-ov Igor Kolman je dodao da je njegova stranka vjerovala da je ova rasprava nepotrebna.
- To smo mislili jer je to snižavanje razine jedne države da se preko plota dobacujemo s poludjelim tipom i ratnim zločincem te da nam je on na jedan način sugovornik – kaže Kolman te optužuje HDZ-ove da ovu raspravu koriste za vlastitu predizbornu promidžbu i diskreditiranje hrvatske vanjske politike. Zanimalo ga je gdje je predsjednik HDZ-a dok se donosi ovako važan dokument, a Jandroković odgovara da nema ni predsjednika kluba SDP-a.
- Mi sebi dopuštamo da parlament uvlačimo u blato redikulizma, da sve institucije ove zemlje pokušavaju biti upregnute u posao oko čovjeka koji cijelo vrijeme nije prestao govoriti kako je govorio 1991.godine – rekao je SDSS-ov Milorad Pupovac koji drži da svi argumenti govore protiv političke opravdanosti deklaracije. Pri tome podsjeća da to ne znači da njegova stranka brani Šešelja, jer su, podsjeća, upravo oni bili predmetom napada u vrijeme mirne reintegracije od strane protagonista te politike koju zastupa Šešelj.
Odmah na raspravi
Već na početku jutra zastupnici su bili u dilemi treba li Deklaraciju u vezi odluke Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu samo pročitati i izglasati ili je potrebna i rasprava o tom tekstu koji su na inicijativu Jadranke Kosor u dva dana sastavili svi saborski klubovi, pa je zatražena stanka. Nakon burne rasprave dogovoreno je da se ipak odmah raspravi Deklaracija, samo klubovi, bez replika i pojedinačnih rasprava.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko ujutro je predložio da se Deklaracija pročita i odmah izglasa kako bi se odmah poslala u Europski parlament, no dio zastupnika tražio je raspravu, nakon čega je Leko rekao da onda mogu prvo raspraviti dva zakona kako je i bilo planirano pa tek nakon toga, negdje predvečer, i tekst Deklaracije. To se nije svidjelo zastupnicima koji smatraju da ova tema zahtjeva ozbiljnu raspravu u vrijeme dok ih još prate mediji.
HDZ-ov Davorin Mlakar Leki je prigovorio da čak i Europski parlament raspravlja o ovoj važnoj temi za Hrvatsku pa nema logike da o tome ne progovori i Hrvatski sabor.
– Umjesto ovih trikova od određivanja stanke pa do toga kako će se raspravljati naš je prijedlog bio dajmo tekst deklaracije usuglašen od većine klubova i otvorimo raspravu o toj deklaraciji pred Hrvatskim parlamentom jer hrvatska javnost ima pravo i birala nas je zato da čuje što političke opcije misle o konkretnim stvarima. Umjesto toga vi nam ucjenama prijetite da ćete raspravu odvesti ili u večernje sate ili u vrijeme kada hrvatska javnost neće imati prilike biti upoznata s tekstom, političkim stajalištima i mišljenjima političkih opcija u Republici Hrvatskoj o ovoj konkretnoj stvari – prigovorio je Mlakar te Leku optužio da želi "sakriti raspravu o vanjskoj politici RH koja se u najboljem očitovala upravo u ovoj deklaraciji".
– Da je Hrvatska imala kvalitetnu vanjsku politiku koja je išla štititi hrvatske nacionalne interese, ove deklaracije ne bismo ni imali, ona bi bila nepotrebna. Ali upravo zbog toga što izvršna vlast, predsjednik Republike i Vlada RH nisu bili u stanju reagirati na odgovarajući način na slučajeve koji su se dogodili ili ovaj konkretan slučaj s Haaškim tribunalom, vi sada još sprečavate parlamentu da se izjasni o toj vanjskoj politici – dodao je Mlakar te predložio da Sabor donese zaključak kojim obvezuju Vladu RH da u 7 dana dođe s izvješćem o provođenju vanjske politike i da se o tome otvori rasprava u Hrvatskom saboru.
Inicijatorica ideje o Deklaraciji Jadranka Kosor podsjetila je kolege da su "sjajno počeli s pisanjem teksta Deklaracije" koji su uspjeli sastaviti i dogovoriti u samo dva dana.
– Sjajno smo počeli i zato pozivam kolegice i kolege da budemo i razumni i odgovorni jer sjajan stupanj tolerantne rasprave vladao je tijekom rada te radne skupine i ne bi bilo dobro da sada sami sebi podmećemo nogu i da ono dobro što smo napravili ubijemo u startu – rekla je Kosor te predložila Leki da odmah rasprave Deklaraciju, a kolege pozvala na razum.
– Ova deklaracija je zaista sjajan dokument. On će ostati za povijest, ali će za povijest ostati i fonogram o raspravi – naglasila je Kosor.
Visok stupanj zajedništva
Vesna Škare Ožbolt također je podsjetila na vrlo visoki stupanj zajedništva koju su dosad imali vezano uz Deklaraciju te pozvala kolege zastupnike da tako i nastave.
Laburist Dragutin Lesar pozvao je HDZ-ovce da povuku svoj zahtjev za posebni zaključak, iako s pravom traže raspravu o vanjskoj politici, kako ne bi obezvrijedili cilj i svrhu Deklaracije.
Nezavisni Branko Vukšić rekao je da bi se svi trebali prvo zapitati kako se osjećaju žrtve Šešeljeva zločina dok se oni dogovaraju o proceduri. Suglasan je s HDZ-om da treba raspravljati i o vanjskoj politici, ali se ne slaže da se s time uvjetuje i tekst ove Deklaracije.
– U ovom trenutku prije svega treba biti državni interes, ispred ega i ispred međustranačkog prepucavanja – naglasio je Vukšić.
Nedžad Hodžić želi raspravu kako bi se neki detalji u Deklaraciji ispravili. Tako smatra da se ne bi trebalo govoriti o Šešeljevim zločinima počinjenim nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nesrpskim stanovništvom, nego bi riječ Muslimani trebalo zamijeniti s Bošnjaci.
– S druge strane načelno mislim da svi skupa previše pridajemo važnosti tome što Šešelj govori, ja se nadam da se ovo pitanje neće pretvoriti u unutarnje političko pitanje u Republici Hrvatskoj jer mislim da to nikako ne zavrjeđuje – primijetio je Hodžić te zaključio kako je "velikosrpski projekt mrtav već odavno i može postojati još jedino u glavama Šešelja i njemu sličnih".
HDSSB-ov Josip Salapić primijetio je da su, za vrijeme dok se svađaju oko toga kako se odnositi prema Deklaraciji, već mogli i raspraviti je i uputiti prema Europskom parlamentu.
SDSS-ov Milorad Pupovac zamjerio je što njegova stranka nije pozvana na konzultacije oko teksta Deklaracije. Zato je, kaže, danas došao poslušati što kolege imaju reći o Deklaraciji kako bi na kraju odlučio hoće li je podržati ili ne.
u sasatvljanju deklaracije bi trebali sudjelovati i ministri ostojić grčić bauk pusić itd..