”Moramo biti posve otvoreni s našim građanima, moramo im reći istinu: gotovo je kulturom kreditnih kartica i života na dug; moramo platiti svoj račun jer ćemo inače krasti od nasljedstva svoje djece, a vjerojatno i unuka. Moramo raditi dulje, kasnije se umiroviti i živjeti unutar svojih mogućnosti.” Ustvrdio je to u četvrtak predsjednik Europskoga parlamenta Jerzy Buzek na otvorenju sastanka šefova država ili vlada EU27. Nakon niza kriznih summita, ovaj je trebao ostaviti dojam normalnosti, s unaprijed dogovorenim odlukama kojima se samo udari konačni sjaj.
Prije ovog se summita najveća borba vodila između Frau Nein i Monsieura Duracella, kako su glasila nazvala opreznu njemačku saveznu kancelarku Angelu Merkel i hiperaktivnoga francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Potonji je nastojao nametnuti se za šefa novoga tijela koje je želio uobličiti, Predsjedništva eurozone, no, Merkel mu nije dopustila da Europsku uniju podjeli u “Europu dviju brzina”.
Europa 2020., nova srednjoročna gospodarska strategija, na summitu je dobila konačan oblik. Njezine ciljeve zemlje članice, pa i Hrvatska po ulasku u EU, moraju, “u uskoj suradnji s Europskom komisijom brzo pretočiti u nacionalne ciljeve i početi ih primjenjivati”: povećati zaposlenost u dobi od 20 do 64 na 75 posto; podići stopu ulaganja u istraživanja i razvoj na tri posto BDP-a, za po 20 posto smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u odnosu na 1990., a povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji i podići učinkovitost iskorištenja energenata; smanjiti napuštanje školovanja na manje od 10 posto, povećati postotak pučanstva u dobi od 30 do 34 s trećim stupanjem obrazovanja na 40 posto, pridonijeti smanjenju broja siromašnih u EU za najmanje 20 milijuna te prepoznati glavna uska grla za gospodarski rast kao i upozoriti kako će ih ukloniti. Na razini EU “pokrenut će se sve sprave i zajedničke politike u cilju postizanja društvene i ozemaljske kohezije”.
Kako bi se poboljšalo gospodarsko upravljanje, svaka će zemlja na već na proljeće Europskoj komisiji morati predstaviti nacrt državnoga proračuna za sljedeću godinu, koji će provjeriti i ostale zemlje članice; zemlje s proračunskim manjkom većim od tri i državnim dugom većim od 60 posto BDP-a izložit će se kaznama. Europski parlament pozvan je da brzo prihvati zakonski prijedlog o novčarskome nadzoru, dok se od EK zahtijeva prijedlog mjera glede novčarskih derivata.
Taksu na novčarske transakcije bankama EU uvest će čak i ako ih ostale članice skupine G20 odbace.
Tomek ako misliš na teorijske okvire, dobro ja razumijem i njih i one vjerske prirode,ako misliš na njih