C.E.M.P. nije imao uvjete za povlaštenu proizvodnju struje

Ako imaš neki projekt, važan nije taj projekt, već da imaš pravog čovjeka na pravom mjestu. Drevni je to postulat hrvatske politike i ekonomije, koji se pokazao točnim i na primjeru nedavno uhićene Josipe Rimac te njezinih suosumnjičenika Milenka Bašića i Dragana Stipića. Za razliku od nje, njih dvojica još nisu uhićena, jer su nedostupna.

Uporabne dozvole

Nalaze se u BiH, a USKOK ih sumnjiči da su preko Josipe Rimac došli do znatnih pogodnosti vezano uz njihov projekt vjetroelektrana Krš - Pađene. Za početak, sumnja se da je ona, pritiskujući druge ljude iz Hrvatskih šuma, Here i raznih ministarstava njihovoj tvrtki C.E.M.P. omogućila da dobiju uporabne dozvole te da se povuku prije dana negativna mišljenja koja su im bila izdana. I tu Josipa Rimac, kako se sumnja, nije stala, već je C.E.M.P.-u omogućila i da postane povlašteni proizvođač eklektične energije, koji je tu energiju potom prodavao po cijeni većoj za 118 posto. A da bi to postigli, Josipa Rimac je Bašića i Stipića, s kojim se čula i sastajala svakog tjedna, spojila s Tomislavom Jurekovićem. On je predsjednik Upravnog vijeća Here, a sumnja se da ga je Josipa Rimac kontaktirala tijekom prosinca 2019. i ožujka 2020. te da je tražila da se na dnevni red sjednice Upravnog vijeća što prije stavi i usvoji zahtjev C.E.M.P.-a da im se izda rješenje o povlaštenom proizvođaču električne energije.

Na sjednici upravnog vijeća Here, održanoj 30. prosinca 2019. to je rješenje doneseno za prvu fazu vjetroelektrane (20 MW), a istražitelji tvrde da je nakon pritisaka Josipe Rimac, 6. ožujka 2020. ishodovana uporabna dozvola i za drugu fazu vjetroelektrane (42 MW). Na sjednici UV-a Here 23. ožujka 2020. doneseno je rješenje o povlaštenom statusu i za taj dio vjetroelektrane. Jureković, koji je u ovoj priči osumnjičen, ali je nakon ispitivanja u USKOK-u pušten da se brani sa slobode, sumnjiči se da je to omogućio, nakon čega je C.E.M.P. električnu energiju umjesto 43 eura po megavatu, kako je to bio do tada slučaj, fakturirao po cijeni od 94 eura po megavatu. Stoga su, tvrde istražitelji, stekli znatnu nepripadnu imovinsku korist, svakako veću od 60.000 kuna, a nezakonita zarada veća od 60.000 kuna kažnjiva je po zakonu. USKOK tvrdi i da C.E.M.P nije zadovoljio uvjete koji bi mu omogućili da postane povlašteni proizvođač električne energije, jer kod izdavanja prvog rješenja u prosincu 2019. C.E.M.P. nije bio upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača. Istražitelji tvrde i da se nije imao pravo služiti se nekretninama na kojima je sagrađeno postrojenje. To pravo, prema USKOK-u, C.E.M.P nije imao ni u trenutku kada su im izdana druga dva rješenja.

Morali raskinuti ugovor

Osim toga, USKOK tvrdi i da je u trenutku kada je Hera donijela rješenja da se C.E.M.P.-u dodijeli status povlaštenog proizvođača električne energije, bio je istekao rok u kojem je to mogla postati, zbog čega su morali raskinuti ugovore s HROTE-om. C.E.M.P. se pak sad može naći u Registru. U HROTE-u su nam pak kazali da su s tom tvrtkom sklopljeni Ugovori na razdoblje od 14 godina koje se računa od dana izvršnosti rješenja koje je izdala Hera i od kada započinje isplata poticaja. Tarifnim sustavom, odnosno ugovorima određena je cijena 0,71 kn/kWh. Na tu cijenu povlašteni proizvođač ima pravo na uvećanje na temelju doprinosa lokalnoj zajednici i korekciju za Indeks potrošačkih cijena (IPC) od prve godine koja slijedi godinu u kojoj je ugovor sklopljen. U HROTE-u navode da tako utvrđena poticajna cijena za 2020. iznosi 0,79 kn/kWh. A to je oko 105 eura po MW-u. Iako je HROTE sa C.E.M.P- om sklopio ugovor na 14 godina, Hera je toj tvrtki rješenja o povlaštenom proizvođaču izdala na 25 godina. C.E.M.P. je prva prethodna rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača od Here dobio krajem 2013. i produljivao ih je sve dok krajem 2019. i u 2020. nije dobio konačna rješenja.