Ne, nisu nas uvjerili da je imenovanje političara u nadzorne odbore javnih tvrtki dobro rješenje – kazao nam je jedan od sudionika nedavnog sastanka veleposlanika zemalja članica EU i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić. Dan nakon sastanka, Vesna Pusić je izjavila kako je veleposlanike uvjerila da je hrvatska odluka dobra.
– Nitko od nazočnih nije iznio komentar na ministričino objašnjenje, koje je zvučalo argumentirano, ali da nas je uvjerila, nije. Smatramo i dalje da to nije najbolja odluka, ministri Slavko Linić i Radimir Čačić nisu najbolje rješenje za Inu – konkretan je, ali i upozorava: – Očekujem da će dvije-tri zemlje povući to pitanje.
Korak unatrag
Hrvatska je jučer poslala u Bruxelles posljednje podatke za tzv. monitoring-tablice, popis onoga što je napravila u poglavljima koja su pod nadzorom Europske komisije, posebice u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Sad je na njoj da donese svoj sud i objavi ga u izvješću o napretku sljedeći mjesec, ali i na tihoj, i ne samo tihoj, diplomaciji da izgladi stvari koje su se nametnule kao problem između Hrvatske i EK, ponajprije različita gledanje na sukob interesa i izmjene zakona o njegovu sprečavanju te ukidanje javnih natječaja, koji su u Bruxellesu protumačeni kao korak natrag u borbi protiv korupcije i vladavine prava.
Iako se travanjsko izvješće o napretku ocjenjuje – relativno – manje važnim od onog sljedećeg, u listopadu – pa nije ni čudno zašto su neke države, poput Danske i Nizozemske, rasprave o ratifikaciji odgodile za kraj godine, i ovo će biti signal državama EU da se odrede kako će glasati u svojim parlamentima. Slučajno ili ne, ministrica Pusić branila je stavove o imenovanju političara u nadzorne odbore baš nakon sastanka s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Urijem Rosenthalom. Komentari – i ne samo novinara, već i diplomata – kažu kako se ne bi iznenadili da, primjerice Nizozemska i Velika Britanija, baš taj dio o sprečavanju sukoba interesa iskoriste kao opravdanje za odugovlačenje ratifikacije, koja mora biti završena do punopravnog članstva, 1. srpnja 2013. Iako je cijeli problem oko sukoba interesa – utjelovljen u najavi imenovanja Čačića i Linića u Nadzorni odbor Ine – te mogućnost da članovi Povjerenstva za sukob interesa opet budu političari, tek posljednjih desetak dana izašao na vidjelo, tinja već nekoliko mjeseci. Sada se o njemu govori u službenim kanalima; komentiraju ga tako iz Bruxellesa, odakle jasno kažu da stanje pozorno prate, ali i predsjednik Republike Ivo Josipović, ministrica Pusić i potpredsjednik Vlade Neven Mimica.
Odmah nakon najave Izmjena zakona o sukobu interesa, iz Bruxellesa su stizali zabrinuti komentari. – Izvještaj o monitoringu u globalu bit će pozitivan, no očekujem da će u dijelu u kojem se govori o sukobu interesa biti, ako ne problema, onda zabrinutosti. Mislim da će ipak Europska komisija pribjeći sljedećoj formulaciji: u tom će dijelu izostati pohvale za napredak – kazao nam je tad jedan političar, neposredno nakon povratka iz Belgije.
Prozvan i Miljenić
Početkom veljače u Zagreb je stigla tzv. peer mission – stručnjaci za suzbijanje i prevenciju korupcije, i to baš u najnezgodnije vrijeme, kad je buknula afera Ferenčak. Prvi potpredsjednik Vlade Čačić u jednom je trenutku postupak protiv Ferenčaka nazvao političkim, što je optužba koja se u Bruxellesu nikako ne može primiti bez zabrinutosti. Rumunjka Laura Stefan, izvjestiteljica EK, iznijela je niz razloga za zabrinutost da će Hrvatska, nakon ulaska u EU, prestati baviti se korupcijom. Istaknula je, uz imenovanje političara u NO i Povjerenstvo za sukob interesa, deprofesionalizaciju i politizaciju javne uprave, u prvom redu ukidanjem ravnatelja u ministarstvima, i uvođenje pomoćnika ministra, koje su političke osobe. Primjedba je bilo i na nerješavanje korupcije na nižoj, lokalnoj razini te na kašnjenje upisa druge generacije sudaca u školu za suca.
Na dio kritika iz Bruxellesa Hrvatska je već reagirala. Govoreći o problemu Ine, ministrica Vesna Pusić javno je kazala kako “Hrvatska prema EK ne ide s figom u džepu jer “problem želimo riješiti, a i monitoring shvaćamo vrlo ozbiljno”.
– Država, gdje je god moguće, treba ići u privatizaciju vlastite imovine, a tamo gdje ima većinsko vlasništvo, prva je odgovornost, koja mora imati ime i prezime – kazala je Pusić, dok je Josipović naglasio kako je Ina jedan od temeljnih resursa države, no da “prijatelje u Europi treba uvjeriti zašto se kreće u novotarije”.
– Ono što smo potpisali moramo poštovati. Ali, kako život nosi svoje, ako postoji razlog, treba razmišljati i o drukčijim solucijama – kazao je.
Prošli tjedan u Bruxellesu je ministar pravosuđa Orsat Miljenić povjerenici Viviane Reding odgovorio na neka pitanja koja su zabrinula Europsku komisiju, primjerice, zašto je broj neriješenih predmeta, koji je 2010. pao ispod 800 tisuća, sad opet premašio tu brojku i kakva je sudbina javnih ovršitelja. Tek što se vratio s bolovanja, i potpredsjednik Vlade Mimica morao je reagirati ističući kako javni natječaj nisu jamstvo da se njima biraju najbolji predstavnici vlasnika u nadzorne odbore državnih i javnih tvrtki. – Vlada još nije definirala svoj koncept sprečavanja sukoba interesa. Kad na tome budemo radili, konzultirat ćemo se s Europskom komisijom – poručio je.
Ili, parafrazirajmo Josipovića – Hrvatskoj, očito, predstoji jako puno razgovara i objašnjavanja. Ali i – bez sumnje – odustajanja ili modifikacije nekih ideja želi li da ratifikacije prođe glatko te da datum 1. srpnja 2013. bude datum ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU.
Umjesto da pospješe demokraciju i odvedu je korak naprijed, imamo samo nazadak. Poigravati se ovako s Unijom mogu samo nezasitni vlastohlepci.