Iako “samo” župan, Radimir Čačić (72) kao predsjednik Narodne stranke – Reformista s jednim, ali važnim, glasom u Hrvatskom saboru, vidno uživa u utjecaju koji ima na nacionalnoj političkoj sceni. Iz dana u dan s jednakim žarom, nekad i svisoka, docirajući, govori o raznim temama, od energetske obnove bolnica do sukoba na relaciji Milanović – Jandroković. U petak se, eto, s nestrpljenjem iščekivalo kako će reformistica Natalija Martinčević glasati o mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. U kuloarima se nagađalo hoće li podržati Jandrokovića ili Milanovića. Bila je suzdržana.
– Pa, jasno smo rekli da se nećemo opredjeljivati u temi koja traži suradnju predsjednika države i Hrvatskog sabora, i da smatramo da je svaka vrsta političkih igara, bez obzira na to s koje strane dolazila, štetna za građane. Po Ustavu, samo predsjednikov prijedlog može biti razmatran. U tom smislu mi smo se opredijelili da budemo suzdržani. Rekli smo da ne želimo podržati prijedlog Odbora. A većina postoji, bilo je, vidjeli ste, 77 glasova, i ta većina nije bila s našom rukom. To nije bio predmet koalicijskog dogovora i programa Vlade iza kojeg smo stali, nitko nas prije donošenja odluke nije konzultirao, pa prema tome mi u ovom slučaju ne želimo podržati odluku koalicijske većine.
Idemo na izbore. Načelo se pitanje postoji li mogućnost da se lokalni izbori najavljeni za svibanj odgode ako broj zaraženih nastavi rasti. Kakav je vaš stav?
Ne može se broj zaraženih povećati do takvog broja da se izbori moraju odgađati, to jednostavno nije realnost, i mi do takve eksplozije nećemo doći. Svi koji otvaraju tu temu to ne rade zato što su zabrinuti za zdravlje, nego ih s jedne strane hvata panika, a s druge na taj način skreću pažnju na sebe. Dakle, ja sam sasvim siguran da će se izbori održati u zakonom propisanom roku.
Ušli ste u još jednu utrku za mandat župana. Čime ste zadovoljni u ovom mandatu, a čime baš i niste?
Koalicija HNS-SDP koja je vladala u prošlom mandatu, a započela ga je baš za vrijeme ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. i završila 2017., u te četiri godine napravila je projekte u vrijednosti četiri milijuna kuna! Mi smo u ovom mandatu realizirali, ili su u realizaciji, projekte od oko 860 milijuna kuna. I ti projekti, što je važno naglasiti, nemaju nikakve veze s državom. Slušam neke koji nemaju što reći i pokazati, kako govore o tome da su nešto kao izuzetno uspješni “per capita”. Eto, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok u nabrajanju prvo počne sa Studentskim domom koji je otvorio u mjesecu u kojem je postao gradonačelnik. Taj dom se gradio dvije godine prije, a kandidiralo ga je i realiziralo Sveučilište u Zagrebu. Dakle, to blage veze s njim nema! Takva vrsta pripisivanja tuđih zasluga mi se gadi. Slušamo gradonačelnike i načelnike kako govore o aglomeraciji, a ona s njima nema ništa. Ona je projektirana i ugovorena prije nego što je Čehok došao na funkciju. Ovih 860 milijuna kuna su projekti koje je osmislila, kandidirala i dobila Varaždinska županija. Nevjerojatan je podatak da ni jedan od 150 i više naših projekata nije odbijen. Svi su prošli. To je čak i po zakonu vjerojatnosti teško očekivati, ali eto, to je istina.
Dobro, a što onda nije napravljeno?
Nije napravljeno ono za što je država preuzela obvezu napraviti, ono što nije u našim ovlastima. Projekt brze pruge, na primjer, guramo već četiri godine i konačno je u programu Vlade, koja nije napravila ništa. Sad čekam da se to promijeni jer je ta investicija izrijekom navedena u programu. Nije ništa napravljeno ni na nužnim brzim cestama, jedna od njih je cesta Varaždin – Krapina, preko Ivanca, a druga je Podravska magistrala. Te velike stvari za koje je država trebala pokazati da stoji iza nas, nisu napravljene. Kad govorimo o europskim projektima koje provodi županija, dakle ne država, tvrtke i vanjske institucije, tri godine za redom najuspješniji smo u Hrvatskoj. Građani to prepoznaju jer to nije pitanje ideologija nego kvalitete života.
Pred potpisivanjem je razvojni sporazum Sjever koji će župani pet županija – Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Bjelovarsko-bilogorske, sklopiti s Vladom. U kojoj su fazi pregovori?
Razvojni sporazum bit će potpisan. Trebao je biti potpisan već odavno, pokrenut je prije tri godine. On je pokazatelj što znači kad netko ima politički utjecaj, a od ovih koji su navedeni, budimo iskreni i pošteni, jedini takav utjecaj imaju Reformisti i ja kao župan. Mi smo inzistirali i uspjeli u tome da se u program Vlade uvrsti i potpisivanje razvojnog sporazuma sa Sjeverom. Potpisivanje koje će uslijediti u roku od mjesec dana je poruka da se program poštuje. Igrom slučaja, sve te županije sad imaju korist od našeg utjecaja, i to je O.K. Dobrodošli. Drago mi je da cijeli Sjever ima koristi, ali neka se zna tko je tko. U sporazumu su dva osnovna bloka. Prvi su prioriteti u velikim infrastrukturnim projektima koje vodi država, poput već spomenute brze pruge koja je apsolutni prioritet. Drugi blok su projekti koji su u našoj ovlasti, a ne državnoj, i tu mi imamo nekoliko ključnih stvari, poput operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin vrijednog oko 460 milijuna kuna, kompletan koncept razvoja zdravstvenog turizma u Varaždinskom Toplicama od oko 600 milijuna, kao i golemi projekt Bukotermal, za eksploataciju izvora geotermalne vode, snažne zelene investicije od 630 milijuna kuna. Ti projekti prelaze 50 milijuna eura i izravno se dogovaraju s EU, a županijski su. Dva manja, ali nama izuzetno važna projekta su Glazbena škola s oko 100 milijuna i 58 milijuna za Arboretum Opeku. To nisu fantazmagorije, to su realni projekti.
Kad se sve stavi na kup, koliko su “teški” projekti svih pet županija?
Za svih pet županija sve skupa to je oko 14 milijardi kuna. Vlada će kroz svoja tijela provjeriti projekte, da se ne dogodi da unutra budu i neki predizborni i realno neprovedivi. Hendikep je na neki način što se u potpisivanje ide pred izbore. Dakle, 14 milijardi kuna.
Spomenuli ste utjecaj na nacionalnoj razini. Osjećate li se kao lider Sjevera?
To je tako otkad je Hrvatska nastala kao država. Od prvog dana do danas Sjever nije imao drugog lidera.
Zašto tako malo političara sa sjevera Hrvatske uspijeva doći do nacionalne pozornice?
Da biste imali utjecaj na nacionalnoj razini, morate imati glasove u parlamentu i čovjeka koji je u stanju te glasove pretvoriti u političku snagu koja donosi korist ovom području. Nekad nemate glasove, a nekad nemate čovjeka. Bez lažne skromnosti, jedini trenutak kad smo imali snagu bilo je kad su stranke koje sam vodio imale glasove u Hrvatskom saboru, i kad sam bio u središnjoj vlasti, te sad kad sam na regionalnoj vlasti, ali s utjecajem na središnju. To ne znači da se u budućnosti, nadajmo se da hoće, neće pojaviti neki drugi ljudi s vizijom i snagom.
A vidite li sad nekog takvog, osim vas?
Ne. Ovog trenutka ne, osim Natalije Martinčević...
Sjever je poznat i po malim plaćama. Koliko se s pozicije župana može utjecati na rast plaća u realnom sektoru?
Kao što župan nema nikakvog utjecaja na mirovine, tako nema ni na plaće. No, dugoročno postoji utjecaj u smislu da se u strategijama i industrijskim zonama stavi orijentacija na privlačenje industrija budućnosti s višom dodanom vrijednosti, što bi onda utjecalo i na plaće.
Postoji li svojevrsni rivalitet između Međimurja i Varaždinske županije?
Nisam osobno ni na kakav način osjetio taj rivalitet, ali da on postoji, o tome nema spora. No, ne postoji sa stanovišta Varaždina. Zašto? Jer je to u prirodi stvari. Vidite, u rivalitetu Zagreba i Splita Zagrepčani najčešće ne osjećaju rivalitet, osjećaju ga Splićani zato jer uvijek manji grad, manja sredina i županija, imaju osjećaj i potrebu, što ponekad nije loše jer može biti i poticajno, da ulaze u neku vrstu utakmice s nekim tko je veći i jači.
Što vas pokreće u politici, što vas to motivira?
Citirat ću svetog Augustina koji je rekao da nitko nikad nije zapalio vatru u drugome, ako i sam u njoj ne gori. Strast, žar da odgovarate na neke izazove, pretpostavka je da budete uspješni. Ako nemate strast, ne možete okupiti druge ljude i na njih prenijeti tu energiju. Bilo bi nekorektno, pa i amoralno, da se drugima ponudite da budete lider i odlučujete o njihovoj budućnosti, a da sami nemate snage da preuzimate odgovornost, naravno i udarce. Ako niste u stanju okupiti oko sebe i druge kvalitetne ljude, vi ste štetni. Imate čest slučaj u politici da su ljudi “one man show” i sami sebi projekt.
Obnova nakon potresa - godinu dana poslije
Što Čačić još nije u zatvoru?