Čak 18 tisuća vrtićke djece i 10 tisuća školaraca u nas – muca!

Mama dviju djevojčica i jednog dječaka, Ljuba, prvo je pomislila da njezin troipolgodišnji Luka samo teško dolazi do riječi od dviju brbljavih sestara, starijih četiri i pet godina. Kad je, međutim, malo pažljivije počela slušati, shvatila je da ipak nije to već da Luka zapravo – teško govori.

Borio se za riječ
– Sjećam se, bilo je to prije gotovo pet godina, vozila sam ih nekamo automobilom, djeca su brbljala, a ja sam u jednom trenutku shvatila kako se Luka nekako bori za riječ. Počne pričati pa izgubi dah, ponavlja riječ... Pratila sam to neko vrijeme i pokazalo se da se slične situacije ponavljaju i da Luka ima problema s govorom; zamuckuje – kaže mama Ljuba Baković koja je odmah potražila pomoć logopeda.

Sada osmogodišnji Luka sutrašnji Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, koji se u nas obilježava od 2001., dočekuje – tečno govoreći.

– Redovito idemo logopedu, prije smo to činili često, sada povremeno, više za svaku sigurnost i da ostanemo u kontaktu. Problem smo gotovo posve riješili. Kad se Luka upisivao u školu, nitko nije zapazio da ima ikakav problem s govorenjem. Luka normalno govori, sad ide u drugi razred, u školi odgovara kao i sva druga djeca. U proljeće i rano ljeto stanje mu se pogorša, ali on sada zna i kako sam sebi pomoći, logopedica ga je naučila, pa čak i u najgoroj fazi može vladati tom svojom poteškoćom – zadovoljna je mama Ljuba koja roditeljima toplo preporučuje da potraže pomoć uoče li slične probleme u svoje djece.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj muca oko 18.000 predškolaca i oko 10.000 školaraca. Brojka je možda i veća. Naime, donedavna se procjenjivalo da muca pet posto predškolaca, a baš uoči ovogodišnjega Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju objavljena su najnovija svjetska istraživanja prema kojima muca 8,5 posto trogodišnjaka i 12,5 posto četverogodišnjaka.

– Porast je možda dijelom posljedica veće brige o tome problemu, ali i užurbana načina života – kaže logopedica Suzana Jelčić Jakšić iz Udruge za pomoć osobama koje mucaju Hinko Freund.

I poznati imaju problem
– Govor se u 80 posto slučajeva ipak spontano oporavi, i to uglavnom do šeste godine života. No ne zna se koji će poremećaj nestati sam od sebe i pametnije je potražiti pomoć. Pomoć stručnjaka i roditeljski angažman najbolja su kombinacija. Pogotovu što roditelj sam lako gubi živce i ne želeći usađuje djetetu da je mucanje nepoželjno. Dijete se onda počinje sramiti, a problem time postaje veći – kaže naša sugovornica.

U Hrvatskoj, inače, muca i oko 45.000 odraslih osoba.

S tim problemom nose se mnoge poznate osobe; Slaven Bilić koji je vrlo aktivan u udruzi koja se bori s problemima mucanja, Gibonni, Željko Rohatinski, Špiro Guberina...

Prvo valja upoznati problem vođenjem dnevnika svaki dan
Za praćenje i pomoć djetetu koje muca veoma je važno svakodnevno voditi dnevnik o tome kada, kako i u kojim situacijama dijete najčešće muca, kada se taj govorni problem pojačava ili smanjuje. Dnevnik valja voditi nekoliko mjeseci, a u priču uključiti sve ukućane.