KANONIZACIJA Ivan Pavao II. za pontifikata proglasio više svetaca i blaženika nego svi pape prije njega

Čak 27 Hrvata u postupku proglašenja blaženima

Foto: import
Čak 27 Hrvata u postupku proglašenja blaženima
07.04.2005.
u 19:21
Pogledaj originalni članak

Pontifikat Ivana Pavla II. obilježen je i u papinskoj povijesti nezabilježenim brojem proglašenih svetaca i blaženika, pa su mu neki predbacivali da je proizveo "inflaciju" svetaca. On je svetima proglasio 482 osobe, a njih još 1338 blaženima. Do njegova pontifikata, svi su prijašnji pape, od Siksta V., koji je 1588. ovlasti za te postupke prebacio na Vatikan, proglasili svetima samo 302 osobe! No, Papa je takvim kritičarima poručivao da se sav pastoral Crkve treba usredotočiti na program svetosti u najširemu smislu te da je čestim proglašenjima svetaca i blaženika želio pokazati kako je svetost prisutna u Crkvi.

Tri sveca
Hrvati katolici imaju tri sveca (Nikola Tavelić, Leopold Bogdan Mandić i Marko Križevčanin) te 14 blaženika i blaženica. To su: Alojzije Stepinac, Marija Propetog Isusa Petković, Ivan Merz, Augustin Kažotić, Ozana Kotorska, Jakov Zadranin, Gracija iz Mula, Julijan iz Bala, Oton iz Pule, Pavao Dalmatinac, Nikola Milinović, Katarina Kotromanić Kosača, Antun Zadranin i Anđeo Horvat. No manje je poznato da je još čak 27 Hrvatica i Hrvata u postupku za proglašenje blaženima!

Život i rukopisi
Započinjanjem službenoga postupka u matičnoj (nad)biskupiji ili redovničkoj zajednici kandidat ili kandidatkinja za oltar dobivaju naslov sluga, odnosno službenica Božja. U tijeku postupka istražuje se kandidatov život i rukopisi kako bi se utvrdile herojske vrijednosti (ili mučeništvo) i pravovjernost doktrine. Zatim skupina teologa u Vatikanu procjenjuje kandidata. Nakon njihova odobrenja i odobrenja kardinala Kongregacije za kauze svetaca, papa kandidata proglašava "časnim". Zatim slijedi izrada studije kojom se dokazuje da je kandidat posjedovao kršćanske vrline u herojskom stupnju. Ako je mišljenje pozitivno, papa određuje da se izda dekret o herojskim krepostima, čime se priznaje svetost kandidata. Za beatifikaciju se mora dogoditi čudo nakon smrti kandidata i kao rezultat posebne molbe njemu upućene. Takvo se čudo ispituje u Vatikan i nakon potvrde da je riječ o brzom, potpunom, trajnom i znanstveno neprotumačivom ozdravljenju, papa potpisuje dekret o čudu te tu osobu proglašava blaženom. Tek nakon još jednoga čuda papa će blaženika kanonizirati, proglasiti svetim. Za kanonizaciju je potrebno i čudo u slučaju mučenika kojima ono za beatifikaciju nije potrebno. Tako će u Vatikan na ispitivanje i dva čuda u slučaju bl. Alojzija Stepinca. Ako se ona potvrde, otvoren je put za njegovu kanonizaciju.

Pogledajte na vecernji.hr