Čak 30% prometnih nesreća u zimskim mjesecima događa se na mokrim ili zaleđenim cestama, evo kako izbjeći crnu statistiku

Hladniji i kišovitiji mjeseci pred nama donose vozačima brojne izazove. Prema podacima Europske komisije, značajan broj prometnih nesreća u Europi događa se upravo u ovim uvjetima. Statistike pokazuju da se oko 30% prometnih nesreća u zimskim mjesecima događa na mokrim ili zaleđenim cestama. Kišne i maglovite jesenske noći, u kombinaciji s kraćim danima, dodatno smanjuju vidljivost, čime se povećava rizik od nezgoda. No unatoč opasnostima koje takvo vrijeme donosi, vozači se često znaju poslužiti “trikovima” koji donose više štete nego koristi.

Navike koje treba izbjegavati

Postoji nekoliko uobičajenih praksi koje su se usadile kao dio vozačke kulture, a koje u stvarnosti mogu prouzročiti ozbiljne probleme, poput ozbiljnih prometnih nezgoda koje mogu imati i kobne posljedice. Ovo su neki od najčešćih vozačkih “mitova”.

Mit 1: “Bolje je koristiti ručnu kočnicu na skliskim cestama”

Jedan od najraširenijih mitova jest uvjerenje da je korištenje ručne kočnice tijekom vožnje po skliskim cestama sigurnije jer omogućava veći stupanj kontrole nad vozilom. Međutim, ručna kočnica nije dizajnirana za korištenje tijekom vožnje, već za stabiliziranje vozila dok stoji. Korištenje ručne kočnice tijekom vožnje može prouzročiti naglo blokiranje stražnjih kotača, što dovodi do opasnog zanošenja vozila, osobito na skliskim površinama, poput leda ili mokrog asfalta.

Umjesto ručne kočnice, vozači bi trebali naučiti koristiti kočnice i upravljač na način koji omogućuje maksimalnu kontrolu nad vozilom. Primjena kočenja s manjim pritiscima i ravnomjerno distribuirana snaga na sve kotače puno je sigurnija opcija.

Mit 2: “Dovoljno je spustiti tlak u gumama za bolje prianjanje”

Ovaj mit proizlazi iz pogrešne ideje da niži tlak u gumama stvara veću površinu kontakta između gume i ceste, čime navodno povećava prianjanje na skliskim površinama. U stvarnosti, smanjivanje tlaka u gumama može dovesti do nestabilnosti vozila, bržeg trošenja guma i smanjene učinkovitosti upravljanja. Vožnja s premalo napuhanim gumama također produljuje zaustavni put, što je posebno opasno u uvjetima smanjene vidljivosti i mokrih cesta.

Preporučuje se redovito provjeravanje tlaka u gumama prema uputama proizvođača jer pravilno napuhane gume omogućuju optimalno prianjanje i kraći zaustavni put.

Mit 3: “Zimske gume nisu potrebne dok ne padne snijeg”

Mnogi vozači čekaju da se pojavi prvi snijeg kako bi prešli na zimske gume, vjerujući da su one potrebne samo za vožnju po snijegu. Međutim, zimske gume su dizajnirane da pruže bolje performanse u svim hladnijim uvjetima, čak i kada nema snijega. Njihova smjesa gume ostaje mekana na nižim temperaturama, pružajući bolje prianjanje na mokrim, hladnim cestama. Ljetne gume, s druge strane, postaju tvrde na temperaturama ispod 7 °C, smanjujući prianjanje i povećavajući rizik od proklizavanja.

Najsigurnije je zimske gume postaviti već početkom jeseni jer se niže temperature često javljaju prije nego što padne snijeg, a mokre ceste i hladnoća kombinacija su koja može izazvati ozbiljne nesreće.

Mit 4: “Mokar asfalt ne razlikuje se od suhog asfalta”

Mnogi vozači podcjenjuju koliko kiša može promijeniti stanje na cesti. Kada asfalt postane mokar, smanjuje se trenje, stvarajući opasne uvjete za vožnju, osobito pri većim brzinama.

Vozači bi trebali usporiti čim počne padati kiša i povećati razmak između vozila kako bi si osigurali više vremena za reakciju u slučaju potrebe za naglim kočenjem.

Sigurnost na prvome mjestu

1. Vozite optimalnom brzinom: U kišnim uvjetima, smanjenje brzine jedno je od najvažnijih pravila. Brzina bi trebala biti prilagođena uvjetima na cesti, a ne samo ograničenjima propisanima zakonom. Smanjenjem brzine povećavate kontrolu nad vozilom i smanjujete rizik od proklizavanja.

2. Izbjegavajte nagle manevre: Nagle promjene smjera, naglo kočenje ili ubrzavanje mogu lako izazvati proklizavanje, osobito na mokrim ili zaleđenim cestama. Vožnja bi trebala biti glatka i kontrolirana. Važno je predvidjeti situacije kako biste mogli postupno smanjiti brzinu ili promijeniti smjer bez naglih pokreta.

3. Održavajte vozilo: Provjera ispravnosti kočnica, guma, brisača i svjetala ključna je u osiguravanju sigurnosti u lošim vremenskim uvjetima. Čak i sitni kvarovi, poput neispravnih brisača, mogu uzrokovati smanjenu vidljivost i povećati rizik od nesreće.

4. Održavajte razmak između vozila: U jesenskim uvjetima, zaustavni put se produžuje pa je ključno povećati razmak između vozila kako biste imali dovoljno vremena za reakciju. U lošim uvjetima vožnje, idealno je držati najmanje dvostruko veći razmak nego u normalnim uvjetima.

5. Redovito čistite vjetrobransko staklo i farove: Loša vidljivost uzrokuje mnoge nesreće u jesenskim i zimskim mjesecima. Osigurajte da su vjetrobransko staklo i brisači u ispravnom stanju. Također, redovito čistite prednja i stražnja svjetla od prljavštine jer to može značajno smanjiti njihovu učinkovitost i utjecati na vidljivost.