Čak 60 posto mladih nezaposlenih nema dana radnog staža u struci

Mladi u Hrvatskoj sve se češće ne uspijevaju osamostaliti od primarne obitelji i aktivno se uključiti u društvene i primarne procese, alarmantna je činjenica istaknuta na strukturalnom dijalogu o nezaposlenosti mladih koja je prvi put izrađena i predstavljena u Hrvatskoj, a na kojoj su radili članovi Mreže mladih Hrvatska. Na burzi rada tako je više od 130.000 mladih od kojih čak 60 posto nema niti jedan dan radnog staža u struci. Širenje društvenog nezadovoljstva, gubitak društvenog potencijala, te negativna percepcija životnih šansi, samo su neke od posljedica koji se kod mladih javljaju nakon višegodišnje nezaposlenosti.

– Ovdje smo zbog budućnosti i čeka nas dosta posla, nemojte zaboraviti da svi mladi zaslužuju bolju sadašnjost – poručio je Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatska.

U periodu od 2003. do 2010. godine prosječna godišnja stopa nezaposlenosti populacije u dobi od 15 do 24 godine kretala se od najnižih 15, 7 posto do previsokih 32,6 posto u 2010. godini. Hrvatski zavod za zapošljavanje od iduće godine kreće s aktivnim mjerama za zapošljavanje.

– Želimo u HZZO-u formirati odjele koji će pružati logičku pomoć za sve one koji imaju biznis plan – poručio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, naglasivši kako će navedena godina dana volontiranja kao i ostale mjere poticaja za mlade biti ukinute tek onda kada se situacija u Hrvatskoj pokrene.

Godina dana 'volontiranja' kroz koje mladi stječu iskustva u struci nije mjera za zapošljavanje već prilika za mlade koji će se uz stečeno iskustvo moći prijaviti na raspisane natječaje, kaže ministar te najavljuje da će iduće godine iznos koji se danas plaća mladima od 1600 kuna popeti na razinu prosječne plaće za što će novac biti osiguran kroz fondove EU.

Podršku strukturalnom dijalogu nezaposlenosti mladih dala je i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić naglasivši kako je najbolja socijalna politika - politika zapošljavanja i kako je čak 40 posto korisnika socijalne skrbi radno aktivno. Ponovno je istaknula kako se Hrvatska može podijeliti na dva dijela, na dio mladih koji bi jako želio raditi ali nema gdje i drugi dio oni koji su zaposleni, a koji na svojim radnim mjestima odbijaju dati svoj maksimum.