Zabrinjavajuće velik broj Hrvata ima problema sa snom: Najgore prolaze oni koji žive u Lici

Čak 65% posto hrvatskih građana ima problema sa spavanjem i/ili usnivanjem. Njih 88% ocjenjuje kvalitetu sna osrednjom i lošom, a 84% kao prevladavajuće distresore spavanja navodi psihološke faktore, stres i brige, samo su neki od alarmantnih podataka istraživanja koje je u ožujku za Dukat provela za agencija Hendal. Teškoće sa snom najčešće su posljedica razmišljanja o poslovnim i privatnim problemima koji vode i u tjeskobu ili anksioznost, strah, nesanicu, a pokazalo se kako i životna dob, spol i regija stanovanja imaju veze sa spavanjem.

Istraživanje je, naime, pokazalo da u Hrvatskoj bolje spavaju muškarci nego žene, građani od 18 do 24 godine u odnosu na građane starije od 25 godina, samci u odnosu na vjenčane/razvedene, građani bez djece u odnosu na one s djecom, učenici/studenti u odnosu na radno aktivne građane te građani Slavonije u odnosu na građane Like te Korduna i Banije. Da imaju prilično dobar san, izjavljuje samo 12% građana, dok njih 8% spava prilično loše, 24% loše, a 56% osrednje. Njih 61% često se budi usred noći, nakon čega ih 31% ne može ponovno zaspati.

Stoga nije čudno da na nesanicu kao na pošast današnjice danas kroz razne dodatke prehrani, osim farmaceutske, sve više odgovara i prehrambena industrija pa su se ekstrakt melise, lipe te esencijalne kiseline triptofan našli i u inovativnom funkcionalnom proizvodu Dukat laku noć mliječnog napitka, čiju je zdravstvenu tvrdnju kako "pomaže lakše zaspati" odobrilo i Ministarstvo zdravstva.

– Podaci kako više od polovine Hrvata ima probleme sa spavanjem jako zabrinjavaju. Nije problem samo u spavanju, odnosno nespavanju, nego je dodatni problem što je dobro spavanje neophodno kako bi nam mozak uredno radio danju, za dobro raspoloženje, za odmor, ali i za zdravlje jer dugotrajni poremećaji spavanja mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, kako fizičko tako i mentalno. Poremećaji spavanja mogu dovesti do povećanog rizika od bolesti srca, moždanog udara, slabljenja imunološkog sustava, povećanog rizika od pretilosti, poremećaja kognitivnih funkcija, mentalnih poremećaja, povećanog rizika od nesreća itd…, – kaže dr. sc. Jelena Šarić Jurić, specijalistica neurologije i stručnjakinja za medicinu spavanja Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Iako sve više građana prepoznaje taj problem i traži pomoć, još uvijek je, ističe ona, manje od 5% onih koji se javljaju u ambulantu unutar nekoliko mjeseci od početaka tegoba sa spavanjem.

– Nije dobro da tegobe traju dulji niz mjeseci i godina, kada ih je teže liječiti i mogu dovesti do različitih komorbiditeta i komplikacija – dodaje ona. Kaže se da su u ranijim vremenima, prije pojave umjetne rasvjete i modernih tehnologija, ljudi obično išli spavati ranije i imali redovitije obrasce spavanja. To je zato što su prirodni ciklusi svjetlosti, prije svega izlazak i zalazak sunca, utjecali na ljudske cikluse spavanja i budnosti. Kada bi se smračilo, nije bilo puno toga za raditi, pa su ljudi ranije odlazili na spavanje. Međutim, važno je napomenuti da su povijesni obrasci spavanja varirali širom, ovisno o faktorima poput kulture, zanimanja i društvenog statusa, objašnjava ona.

Da bolje spavaju muškarci, zanimljiva je pak činjenica koja generalno i nije uvijek točna.

– Na kvalitetu spavanja mogu utjecati različiti čimbenici uključujući način života, zdravstvene uvjete, razine stresa i individualne razlike. Međutim, postoje neki čimbenici koji mogu doprinijeti percepciji da muškarci bolje spavaju kao što su biološke razlike (npr. fluktuacije hormona u žena tijekom menstrualnog ciklusa mogu poremetiti kvalitetu spavanja), društvena očekivanja (žene često preuzimaju više uloga, što može dovesti do većih razina stresa i poremećaja spavanja, žene najčešće preuzimaju brigu za djecu noću itd.), okolina u kojoj se spava (muškarci i žene mogu imati različite preferencije za okolinu za spavanje, što može utjecati na njihovu percepciju kvalitete spavanja), stres i mentalno zdravlje (žene mogu doživjeti veće razine stresa ili imati različite mehanizme suočavanja, prevalencija određenih psihičkih poremećaja može biti veća kod žena u usporedbi s muškarcima) – ističe dr. sc. Šarić Jurić.

Što je s punim mjesecom, pitamo jer se mnogi i na to tuže.

– Nesanica za vrijeme punog mjeseca je zapravo fenomen koji je opažan anegdotski stoljećima. Iako ne postoji definitivni znanstveni dokazi koji dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu, neka istraživanja sugeriraju da bi mjesečeve faze doista mogle utjecati na ljudske obrasce spavanja. Jedna teorija je da povećana svjetlost punog mjeseca može poremetiti naše cirkadijalne ritmove. Važno je napomenuti da individualna iskustva sa spavanjem i punim mjesecom mogu varirati. Neki ljudi možda primijete da bolje spavaju za vrijeme punog mjeseca, dok drugi doživljavaju poremećaje spavanja. Važno je uzeti u obzir individualne razlike, kulturna vjerovanja i druge okolišne čimbenike prilikom proučavanja odnosa između lunarnih faza i sna. Ako primijetite promjene u obrascima svog spavanja tijekom punog mjeseca, može biti korisno usredotočiti se na dobre navike spavanja i tehnike opuštanja kako biste potaknuli bolje spavanje, bez obzira na lunarni ciklus – kaže ta stručnjakinja te dodaje kako na dobro spavanje utječu brojni čimbenici, kao što su prikladna okolina za spavanje (na što utječe razine buke, temperatura, osvjetljenje, udobnost madraca), održavanje redovitog rasporeda spavanja, čak i tijekom vikenda, rutina prije spavanja, tjelesna aktivnost, ograničavanje vremena provedenog uz ekrane (plavo svjetlo koje emitiraju elektronički uređaji poput pametnih telefona i računala može ometati proizvodnju hormona spavanja melatonina, otežavajući zaspati), udoban položaj za spavanje, upravljanje stresom, izbjegavanje teških obroka prije spavanja i stimulativnih napitaka te traženje stručne pomoći ako je potrebno.

– Danas je zlatni standard za liječenje nesanice kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu, koja je zapravo strukturirani program osmišljen za pomoć pojedincima u prevladavanju nesanice rješavanjem temeljnih misli i ponašanja koja pridonose poteškoćama sa spavanjem. Ona sadrži nekoliko komponenti od kojih neke možemo iskoristiti i sami, a na prvom mjestu su to tehnike opuštanja, kao što su duboko disanje, opuštanje mišića, razmišljanje o stvarima koje nas čine sretnima, smanjiti negativne misli, razmišljanje o obavezama i poslovima, a važno je i educirati se o čimbenicima koji utječu na spavanje, krevet koristiti za spavanje, imati dobru higijenu spavanja i dr. – nabraja.

– Prema kliničkom iskustvu mogu reći da građani liječenje nesanice najprije započinju s prirodnim sredstvima, prvenstveno zbog dostupnosti (mogućnost kupovine bez recepta), manje nuspojava u usporedbi s lijekovima na recept, prirodnosti i potencijalne učinkovitosti prirodnih pripravaka. To su na prvom mjestu pripravci poput valerijane, kamilice, melise, lipe, aminokiseline triptofana za koje su istraživanja pokazala da je mehanizam djelovanja u promicanju opuštanja i smanjenju stresa i anksioznosti, pomažući u regulaciji spavanja. Naravno, tu su i lijekovi protiv nesanice na recept, za koje je ipak potrebna preporuka liječnika, koji imaju svoju pouzdanost i dokazanu učinkovitost, ali i građani i liječnici su na oprezu s tim lijekovima zbog nuspojava i štetnih učinaka – napominje dr. sc. Jelena Šarić Jurić.

Neki stručnjaci ističu kako i pravilna i uravnotežena prehrana u značajnoj mjeri utječe i na kvalitetu spavanja. Stoga se preporučuje pažljivo planiranje večernjeg obroka; da večera ne bude prekasno te da sadrži namirnice bogate aminokiselinom triptofan, iz koje nastaju serotonin i hormon spavanja melatonin. Mlijeko i mliječni proizvodi, ističe se, prirodan su i vrijedan izvor triptofana. Podjednako je važno da večera sadrži dovoljno kompleksnih ugljikohidrata iz primjerice kvinoje, amaranta, riže, integralnog kruha ili krekera i sl. budući da ugljikohidrati povećavaju dostupnost triptofana, ključnog za san.