Čak 72 % bolesnika zloćudnu je bolest u Hrvatskoj otkrilo na vlastitu sumnju, a samo sedam posto u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Slično je stanje i u drugim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a najlošije je u Bugarskoj u kojoj Nacionalni programi otkrivanja raka i ne postoje.
Četvrtina hrvatskih pacijenata oboljelih od zloćudnih bolesti na prvi pregled kod onkologa čeka više od mjesec dana, za razliku od Albanije gdje više od mjesec dana čeka samo 13 % bolesnika ili u Sjevernoj Makedoniji gdje 17 % bolesnika s rakom čeka više od mjesec dana. Najlošije je stanje u zemljama regije u Bosni i Hercegovini gdje čak 42 % onkoloških bolesnika mora na prvi pregled čekati više od mjesec dana. Istraživanje je pokazalo da ipak u Hrvatskoj pacijenti brzo počinju s liječenjem u usporedbi s drugim zemljama regije srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj 71 % bolesnika prvu terapiju dobije unutar mjesec dana nakon postavljanja dijagnoze, a najlošije je stanje u Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj gdje samo 47 % bolesnika počinje s liječenjem unutar mjesec dana od postavljanja dijagnoze.
Pokazalo je to prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata, provedeno u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe. Ti su rezultati danas prikazani na trećem sastanku "Združene akcije onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe" u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i platforme Onkologija.hr. Prisustvovali su predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije te vodeći stručnjaci u onkologiji.
Online istraživanje prevedeno je na dvanaest jezika te ga je ispunilo ukupno 16.458 bolesnika ili članova njihovih obitelji, a u Hrvatskoj 2460 bolesnika. To je prvo takvo istraživanje provedeno u ovom dijelu Europe, a traženi su odgovori u pet skupina ishoda onkološkog liječenja: razina informiranosti, dijagnostika i liječenje, potpora pacijentima i članovima obitelji, kvaliteta života i palijativna skrb.,
Čak 47 % bolesnika nije zadovoljno načinom kako im je onkolog priopćio dijagnozu. Samo je 34 % bolesnika na odgovarajući način dobilo odgovor kako će se provesti njihov plan liječenja, a 31 % njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju ili kakvu zdravstvenu skrb očekuju. Prije početka samog liječenja 44 % bolesnika s onkologom je razgovaralo samo jedanput, a svaki deseti bolesnik nijedanput. Čak 57 % onkoloških bolesnika smatra da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj.
U Hrvatskoj godišnje oko 23 000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije.
Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina: „Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, no odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, je poražavajući. Sve Nacionalne programe ranog otkivanja raka potrebno je revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede”, istaknuo je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.