Capak: Ovo je jedna teška i komplicirana bolest

U studiju HRT-ove emisije Otvoreno govorili su šef HZJZ-a Krunoslav Capak, molekularni biolog Gordan Lauc, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Oktavija Đaković Rode te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. Tema večerašnje emisije bilo je širenje koronavirusa, njegovo ponašanje kao i potraga za cjepivom. 

- Ovo je bez presedana u povijesti, uključila se vojska ljudi - rekao je Stipan Jonjić o potrazi za cjepivom.  Kaže da u istraživanju virusa sudjeluje gomila ljudi. Čak i ljudi koji nisu iz svijeta znanosti, a koji unutar svoje struke mogu pomoći da se razvije tehnologija koja će pomoći istraživačima. Kao problem naveo je činjenicu što se sad znanstveni radovi prvo puste u javnost, a potom recenziraju što stvara probleme. 

Teška i komplicirana bolest

Molekularni biolog Gordan Lauc kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVID-19.

- Krvna grupa A je u najvećem riziku, ali to su male razlike. Po dobi, ljudi iznad 70 imaju puno veći rizik za teški oblik. Krvne grupe tu nisu dominantne -  rekao je Lauc.

- Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest, koja nam radi velike epidemiološke komplikacije. Prije svega, imamo dugu inkubaciju, vi ne možete znati u kojem će se danu razviti bolest i kad je čovjek postao zarazan. U međuvremenu čovjek može normalno živjeti, ostvariti brojne kontakte. Onda imamo oboljele, bolest traje otprilike 14 dana, mi sad imamo nove preporuke o otpuštanju ljudi iz bolnice, to smo sad skratili, takva je praksa - rekao je Capak. 

Kazao je kako njihova studija napravljena na malom broju ispitanika. 

- Na serološkom istraživanju je bio 1051 ispitanik i ona pokazuje da je svega 60-70 posto ljudi imalo neke simptome. Ali neki su bili blagi, ne biste posumnjali na koronavirus. A imate 30-40 posto bez simptoma, a oni su također bili zarazni - rekao je ravnatelj HZJZ-a. 

VIDEO: Alemka Markotić objasnila koliko se često maske trebaju mijenjati: "Ne može se nositi po cijeli dan jedna maska..."

Osvrnuo se i na slučajeva koji su fatalno završili. 

- Za neke bolesti smo našli povezanost sa teškim slučajevima, to su dijabetes i astma. Za neke ne znamo. Ali imamo slučajeve gdje su mladi ljudi fatalno završili zbog autoimune reakcije na virus - dodao je i naveo kako on primjećuje da se smanjuje broj dana za novih milijun oboljelih u svijetu.

Serološka istraživanja

Oktavija Đaković Rode rekla je da se serološka ispitivanja koriste s dva cilja: epidemiološka da se vidi prokuženost i uloga u dijagnostici samih bolesnika. Njezina uloga je procjena stanja bolesnika, a susreli su se sa različitim testovima koji daju različite rezultate u detektiranja prototipa bolesnika. Naglasila je da je kvaliteta testova vrlo raznolika. Zaključak istraživanja je da su imunološki odgovori individualni - pacijenti imaju različite imunosne odgovore.

Prema istraživanjima, imunitet kod izliječenih traje vrlo kratko, oko 3 mjeseca, ali Jonjić ne može točno odgovoriti može li se koronavirus vratiti. Budući da je virus nepoznat, nije poznata, rekao je, dugoročnost imuniteta.

- Imamo kaos, imamo ljude koji ga prebolijevaju i mogu stvoriti imunološki odgovor, a imamo ljude koji ga ne mogu stvoriti, rekao je Jonjić.

Što se tiče dugoročnosti imuniteta, rekao je da ovdje imamo veliki problem s regrutiranje kvalitetnog imunološkog pamćenja. Smatra da je nezahvalno govoriti o tome kada bi cjepivo moglo biti gotovo.

- Oko 155 cjepiva je u nekim fazama. Ali neka se dogodi jedan incident, nastat će zastoj u svemu, ići će sve iznova. Nadamo se da se to neće dogoditi. Vojska znanstvenika radi, milijarde su uložene, nema razloga biti optimističan. Ali s dozom rezerve, više puta nas je ovaj virus iznenadio - istaknuo je, piše HRT. 

VIDEO: Pridržavaju li se građani novih mjera i nošenja maski: "Ne treba se raditi prevelika strka, držite se pravila!"