Izgleda da će uskoro biti donesena odluka koja će omogućiti Ukrajini da napada ciljeve duboko unutar Rusije koristeći američko oružje s navođenjem. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovaj tjedan traži podršku zapadnih saveznika na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Ta odluka je ključna jer bi mogla promijeniti tijek rata, a rizici su izuzetno visoki, smatra USA Today.
Ukrajina nastoji uništiti ruske baze koje su izvele razorne napade na stambene četvrti i važnu infrastrukturu. Istovremeno, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorava da bi udari unutar Rusije, uz podršku Zapada, mogli uvući NATO zemlje u sukob. Ova situacija predstavlja složenu odluku za američkog predsjednika Joea Bidena i Pentagon.
Administracija balansira između potpore Ukrajini protiv ničim izazvane invazije, sprječavanja šireg sukoba u Europi i održavanja zaliha oružja u vlastitom arsenalu Pentagona. Očekuje se da će Zelenski u četvrtak iznijeti svoje viđenje situacija na sastancima u Bijeloj kući s Bidenom i potpredsjednicom Kamalom Harris.
Ipak, crvene linije koje su se prije smatrale nepremostivima – kao što je opskrba Ukrajine tenkovima Abrams, raketnim sustavima dugog dometa i borbenim avionima F-16 – prijeđene su bez izazivanja šireg rata. Ranije u ratu Ukrajina je koristila oružje kraćeg dometa za precizne udare na ruske zapovjedne centre i skladišta zaliha, što je prisililo rusku vojsku da premjesti te osjetljive ciljeve dalje od fronte. Sada Zelenskij želi dodatno intenzivirati borbu korištenjem raketa većeg dometa.
VEZANI ČLANCI:
Već raspolaže dugometnim preciznim oružjem koje je isporučio Zapad – američkim raketama ATACMS te britanskim Storm Shadowom i francuskim projektilima SCALP. ATACMS ima domet do 300 kilometara, dok francuske i britanske rakete dosežu oko 250 kilometara. Međutim, precizno ciljanje na njihovu najdužem dometu zahtijeva tehničko navođenje koje može pružiti samo Pentagon, što ograničava njihovu učinkovitost.
Američka politika promijenila se kako bi omogućila korištenje svog oružja za napade unutar Rusije, blizu ukrajinske granice. Međutim, zabrana napada na ciljeve u punom dometu tih oružja i dalje ostaje na snazi, prema riječima jednog američkog dužnosnika koji nije ovlašten javno govoriti. U administraciji se kontinuirano raspravlja o mogućnosti dopuštanja dubljih raketnih udara, ali konačna odluka još uvijek nije donesena, dodao je taj dužnosnik. Ukrajina ima cilj uništiti sposobnost Rusije da pokreće napade koristeći sovjetsko oružje lansirano iz zrakoplova unutar ruskog zračnog prostora, koje je modificirano za precizno navođenje prema svojim ciljevima. Ove takozvane "klizne bombe" pokazale su se vrlo teškima za obranu.
Rusija se oslanja na baze izvan trenutnog dometa ukrajinskih raketa za izvođenje zračnih napada te skladišti velike zalihe na svom teritoriju za kopnene napade, što joj daje "veliku prednost", rekao je Fred Kagan, viši suradnik i direktor projekta kritičnih prijetnji u Američkom institutu za poduzetništvo. "Što više Ukrajinci budu u mogućnosti pogoditi ove sasvim legitimne vojne ciljeve koje Rusi koriste za napade na Ukrajinu, to će više protumjera Rusija morati poduzeti, čime će smanjiti učinkovitost svojih vojnih operacija", dodao je.
Ukrajina je već koristila svoje oružje za izvođenje dalekometnih udara, ističući prednosti pogađanja ciljeva unutar Rusije. Kao najpoznatiji primjer ukrajinska vojska je prošlog tjedna uništila rusko skladište streljiva oko 380 kilometara od Moskve u, kako je Kagan opisao, trećem takvom ukrajinskom napadu dronovima. Taj udar navodno je uništio 30.000 tona streljiva, "vjerojatno dovoljnih za nekoliko mjeseci", rekao je Kagan. "Vidjeli smo pad intenziteta nekih ruskih zračnih operacija nakon tih napada", rekao je.
VEZANI ČLANCI:
Dugometni udari natjerali bi Rusiju da premjesti svoje zapovjedne centre, skladišta zaliha i zračne baze dalje od Ukrajine, prema riječima jednog visokog obrambenog dužnosnika koji nije ovlašten za javne izjave. Dulje linije opskrbe usporile bi obnovu ključne vojne opreme, a produžena vremena leta značila bi da bi borbeni zrakoplovi imali manje vremena za patroliranje. Osim tih taktičkih prednosti, ovi udari mogli bi imati i šire strateške posljedice, jer bi rat mogao dodatno potrajati, a Rusija, koja je već pretrpjela stotine tisuća ranjenih i poginulih vojnika, morala bi preispitati svoje troškove.
Eskalacija rata mogla bi donijeti nepredviđene posljedice. Ruska vojna doktrina dopušta upotrebu manjih, taktičkih nuklearnih oružja na bojnom polju. Iako se smatra malo vjerojatnim, mogućnost upotrebe nuklearnog oružja ne može se potpuno isključiti. Također, opskrba Ukrajine preciznim oružjem smanjuje zalihe takvog oružja u američkom arsenalu. Ovo oružje bilo bi iznimno traženo u sukobu sa Sjevernom Korejom, koja kontinuirano prijeti, ili u potencijalnom sukobu s Kinom, koja već dugo ima ambicije prema Tajvanu, smatra USA Today.
Ograničen broj zapadnih preciznih raketa koje su dostupne za korištenje u Ukrajini značit će da njihova učinkovitost protiv Rusije neće biti velika. Stoga, ne bi opravdale potencijalne troškove eskalacije sukoba. Ove informacije dolaze od dvojice američkih dužnosnika koji su željeli ostati anonimni.
Međutim, analitičar Fred Kagan ne slaže se s tim stavom. On smatra da ne postoji razlog vjerovati da su Putinove prijetnje manje ozbiljne nego prije. Kagan naglašava da je dosad teret dokazivanja bio na onima koji podržavaju ideju da Ukrajina treba napadati legitimne vojne ciljeve unutar Rusije. Sada bi, prema njegovu mišljenju, oni koji se protive tim napadima trebali objasniti zašto bi strah od eskalacije bio važan.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
nema čarobnog oružja, ali svaka nova vojna mogućnost dodatno pojačava vojnu snagu Ukrajine u obrani od rašista i korak je bliže oslobađanju cijele Ukrajine