Castrov internet ubrzava se 3000 puta

Waldo Reboredo, potpredsjednik kubansko-venezuelske kompanije Gran Caribe, predstavio je javnosti sporazum Venezuele i Kube o postavljanju optičkog kabela između tih dviju zemalja, čime će se internet na Kubi ubrzati 3000 puta. O kakvom je revolucionarnom tehnološkom proboju na otoku revolucije riječ, pokazuje slučaj Švedske, Finske i Norveške koje su od 1995. uvodile širokopojasni internet, u hipu ga ubrzavši “pukih” 1000 puta i preskočivši postindustrijsku eru.

Muke internetskih ovisnika

Kabel dug 602 km stajat će 70 milijuna dolara, a radovi koji počinju u siječnju bit će dovršeni već u srpnju. Havanski internetski ovisnici do sada su bili osuđeni na mrcvarenje s vrlo ograničenom vezom, u kojoj je već i skidanje fotografije s maila značilo višesatno testiranje strpljenja. A sve zato što su 48-godišnje sankcije Kubi obuhvatile i telekomunikacije, pa se Havana u povezivanju sa svijetom morala koristiti vezom preko satelita – vrlo skupim i ograničenim pristupom globalnim megabajtima.

S dolaskom Baracka Obame na vlast u SAD-u taj je problem, doduše, bio na pragu rješenja jer je novi predsjednik odustao od Bushove hladnoratovske doktrine i 2009. dopustio donacije računala, softvera i telefona Havani. Istodobno je najavljen i optički kabel između Kube i SAD-a, što bi značilo strašan politički zaokret u regiji, golem korak za Kubu, ali i zaradu bez premca za desetke kompanija iz SAD-a poput AT&T-a te satelitske TV i radijske kuće.

Linux i bradati pingvini

Već gotov posao propao je zato što je Raul Castro kao preduvjet tražio ukidanje svih sankcija. Washington na to nije pristao, a pitanje je koliko je Obama u svom političkom okruženju uopće imao slobodne ruke. SAD je, naime, posljednja zemlja koja u UN-u inzistira na sankcijama unatoč više od 50% Amerikanaca, pa čak i protukomunističkih izbjeglica s Kube, koji bi već godinama pozdravili takav potez.

Kuba je u međuvremenu obavila dio svog zadatka. Godine 2008. predsjednik Raul Castro dopustio je Kubancima slobodnu nabavu mobitela, liberalizirao je tržište računala, a zbog nacionalnoga tehnološkog suvereniteta pokrenuo je 2009. zamjenu upitno sigurnih Windowsa kubanskom inačicom Linuxa. Iako je to još daleko od punog potencijala, u rekordnom vremenu broj korisnika mobitela eksplodirao je na 800.000, a korisnika interneta na 1,6 milijuna.