Razine onečišćenja na zapadnom Balkanu krajnje su neprihvatljive. Vlade moraju konačno shvatiti ozbiljnost situacije i ne dozvoliti da energetske kompanije donose vlastita pravila. Potreba za smanjenjem onečišćenja te povećanjem energetske učinkovitosti i održivih oblika obnovljive energije veća je nego ikad. Zbog nepravovremenog djelovanja prethodnih godina, sada sve treba raditi duplo brže- kazao je Davor Pehchevski iz Bankwatch mreže za središnju i istočnu Europu.
U petom izvještaju "Uskladiti ili zatvoriti", kojega je objavio CEE Bankwatch tvrdi se kako je u 2022. godini smrtonosno onečišćenje zraka od strane termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu poraslo u odnosu na 2021. Emisije sve tri regulirane onečišćujuće tvari – sumporovog dioksida, prašine i dušikovih oksida rasle su, a po prvi put je prekoračena regionalna granica za dušikove okside. – Pet godina otkad su na snagu stupila pravila o kontroli onečišćenja prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još su uvijek 5,6 puta veće od dopuštenih – tvrde iz CEE Bankwatcha.
VEZANI ČLANCI:
Emisije prašine također su porasle u odnosu na 2021. te su u 2022. godini ukupno bile gotovo 1,8 puta veće od dopuštenih. Ukupne emisije dušikovih oksida su također, po prvi puta, malo premašile ukupnu granicu dozvoljenih emisija zbog nedostatka investicija u smanjenje onečišćenja, povećanih emisija i smanjenja dozvoljenih emisija u NERP-ovima. – Po prvi puta, TE Bitola B1+2 u Sjevernoj Makedoniji postrojenje je s najvišim emisijama sumpor dioksida i prašine u regiji, koje su se udvostručile u usporedbi s 2021. Iako razlozi za ovo drastično povećanje nisu jasni, upotreba drugačije vrste ugljena zasigurno je pridonijela tome – objašnjavaju. Dodaju kako su Ugljevik u BiH i Kostolac B u Srbiji, dugogodišnji prekršitelji, nastavili masovno prekoračenje emisija sumpor dioksida unatoč postavljenoj opremi za desulfurizaciju. – Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili uštede novca i povećanje proizvodnje od strane upravitelja postrojenja. Emisije prašine iz postrojenja Gacko u BiH ostale su alarmantno visoke u 2022. godini - 12 puta više od dopuštenog – ističu.
Napominju kako onečišćenje zraka nije ni zaobišlo zemlje Europske unije, uključujući Hrvatsku, s obzirom na to da emisije sumpor dioksida mogu putovati i tisuće kilometara. Posljedice nisu pogubne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje zbog čega organizacije civilnog društva traže od vlada zemalja zapadnog Balkana hitne mjere kako bi se termoelektrane na ugljen zatvorile ili uskladile svoj rad s postojećom legislativom. Do kraja lipnja, sve zemlje također trebaju predati Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) s planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., ali i planovima za zatvaranje termoelektrana na ugljen. –Trenutno su u tijeku dva kontradiktorna trenda: zastarjele elektrane na ugljen u regiji sve su nepouzdanije, ali energetska kriza još je više odvratila vlade i komunalna poduzeća od održive energetske tranzicije. U ovom trenutku "zatvaranje" izgleda puno vjerojatnije od "usklađivanja". Sve zemlje moraju pokazati u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima da imaju plan, ali u većini slučajeva do sada čak ni nacrt plana nije javno dostupan – zaključila je Ioana Ciuta iz CEE Bankwatcha.
VIDEO: Tomašević o istrazi oko kosilica u Zrinjevcu
I petrolejke trebaju gorivo. A na to nas guraju.