MASOVNO ZAGAĐENJE ZRAKA

CEE Bankwatch: Zatvaranje termoelektrana izglednije od 'usklađivanja', onečišćenjem pogođena i Hrvatska

Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Rudnik i Termoelektrana Ugljevik
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Zagađenje zraka
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Rudnik i Termoelektrana Ugljevik
28.06.2023.
u 10:04
Emisije prašine također su porasle u odnosu na 2021. te su u 2022. godini ukupno bile gotovo 1,8 puta veće od dopuštenih. Ukupne emisije dušikovih oksida su također, po prvi puta, malo premašile ukupnu granicu dozvoljenih emisija zbog nedostatka investicija.
Pogledaj originalni članak

Razine onečišćenja na zapadnom Balkanu krajnje su neprihvatljive. Vlade moraju konačno shvatiti ozbiljnost situacije i ne dozvoliti da energetske kompanije donose vlastita pravila. Potreba za smanjenjem onečišćenja te povećanjem energetske učinkovitosti i održivih oblika obnovljive energije veća je nego ikad. Zbog nepravovremenog djelovanja prethodnih godina, sada sve treba raditi duplo brže- kazao je Davor Pehchevski iz Bankwatch mreže za središnju i istočnu Europu.

U petom izvještaju "Uskladiti ili zatvoriti", kojega je objavio CEE Bankwatch tvrdi se kako je u 2022. godini smrtonosno onečišćenje zraka od strane termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu poraslo u odnosu na 2021. Emisije sve tri regulirane onečišćujuće tvari – sumporovog dioksida, prašine i dušikovih oksida rasle su, a po prvi put je prekoračena regionalna granica za dušikove okside. – Pet godina otkad su na snagu stupila pravila o kontroli onečišćenja prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još su uvijek 5,6 puta veće od dopuštenih – tvrde iz CEE Bankwatcha.

VEZANI ČLANCI:

Emisije prašine također su porasle u odnosu na 2021. te su u 2022. godini ukupno bile gotovo 1,8 puta veće od dopuštenih. Ukupne emisije dušikovih oksida su također, po prvi puta, malo premašile ukupnu granicu dozvoljenih emisija zbog nedostatka investicija u smanjenje onečišćenja, povećanih emisija i smanjenja dozvoljenih emisija u NERP-ovima. – Po prvi puta, TE Bitola B1+2 u Sjevernoj Makedoniji postrojenje je s najvišim emisijama sumpor dioksida i prašine u regiji, koje su se udvostručile u usporedbi s 2021. Iako razlozi za ovo drastično povećanje nisu jasni, upotreba drugačije vrste ugljena zasigurno je pridonijela tome  – objašnjavaju. Dodaju kako su Ugljevik u BiH i Kostolac B u Srbiji, dugogodišnji prekršitelji, nastavili masovno prekoračenje emisija sumpor dioksida unatoč postavljenoj opremi za desulfurizaciju. – Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili uštede novca i povećanje proizvodnje od strane upravitelja postrojenja. Emisije prašine iz postrojenja Gacko u BiH ostale su alarmantno visoke u 2022. godini - 12 puta više od dopuštenog – ističu.

Napominju kako onečišćenje zraka nije ni zaobišlo zemlje Europske unije, uključujući Hrvatsku, s obzirom na to da emisije sumpor dioksida mogu putovati i tisuće kilometara. Posljedice nisu pogubne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje zbog čega organizacije civilnog društva traže od vlada zemalja zapadnog Balkana hitne mjere kako bi se termoelektrane na ugljen zatvorile ili uskladile svoj rad s postojećom legislativom. Do kraja lipnja, sve zemlje također trebaju predati Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) s planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., ali i planovima za zatvaranje termoelektrana na ugljen. –Trenutno su u tijeku dva kontradiktorna trenda: zastarjele elektrane na ugljen u regiji sve su nepouzdanije, ali energetska kriza još je više odvratila vlade i komunalna poduzeća od održive energetske tranzicije. U ovom trenutku "zatvaranje" izgleda puno vjerojatnije od "usklađivanja". Sve zemlje moraju pokazati u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima da imaju plan, ali u većini slučajeva do sada čak ni nacrt plana nije javno dostupan – zaključila je Ioana Ciuta iz CEE Bankwatcha.

VIDEO: Tomašević o istrazi oko kosilica u Zrinjevcu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar messerschmidt
messerschmidt
21:46 29.06.2023.

I petrolejke trebaju gorivo. A na to nas guraju.

XA
xaron
21:44 28.06.2023.

..zatvarati termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu…Ovaj stručnjak bi trebao znati da Njemačka ( sa Zelenim u vladi ) ponovo otvara TE i to na lokacijama uklonjenih vjetroelektrana.