'Čeka nas jako ružna zima, do kraja godine imat ćemo 3000 umrlih od COVID-19'

Čeka nas jako ružna zima s još više umrlih od COVID-19, upozorio je prof. Igor Štagljar, profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta sveučilišta u Torontu.

– Najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi jest da se sada ispolitizirala ova zdravstvena kriza oko pandemije. Nažalost, moram primijetiti da smo na jako dobrom putu da nam se uskoro dogodi ono što se dogodilo u SAD-u od početka ove pandemije, a to je da je pandemija potpuno polarizirala naše društvo. To stvarno nikom nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku, imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, no tada smo se iz meni neobjašnjivog razloga jednostavno raspali tj. COVID-19 nas je doslovce pojeo. To me, sportskim rječnikom, podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj smo u prvom poluvremenu vodili 2:0, ali smo se onda u drugom poluvremenu sasvim raspali i na kraju izgubili rezultatom 2:6 – rekao je znanstvenik Štagljar za HRT.

Broj umrlih do kraja godine povećat će se.

– Sada kada svakodnevno imamo oko 4000 novodetektiranih slučajeva, a test positivity rate je oko 40%, nalazimo se u izuzetno lošoj situaciji (to znaci da je 40% svih testiranih građana pozitivno na COVID-19). Stvarno ne želim nikoga plašiti, ali ove sadašnje brojke su ALARMANTNE. Samo ću vam spomenuti da je već test positive rate od 3% u populaciji zabrinjavajući. Onda možete zamisliti što to znači kad imate 13 puta veću brojku – rekao je.

Štagljar smatra kako bi sada pomogao jedino potpuni lockdown.

– Sada stvarno ne vidim nikakvu drugu mogućnost da izbjegnemo pravu zdravstvenu katastrofu, a to je golemi broj umrlih koji bi mogao dostići i više od 3000 umrlih od COVID-19 do kraja ove godine – upozorava znanstvenik.

VIDEO Nove mjere koje vrijede do 21. prosinca

Nove mjere koje vrijede do 21. prosinca

Kritizirao je sve one koji ublažavaju situaciju.

– Brojni političari, neki znanstvenici iz znanstvenog savjeta te neki poduzetnici koji su si umislili da su vrsni epidemiolozi u ovom trenutku očigledno ne govore istinu te pokušavaju prezentirati sadašnju situaciju kao da je sve pod kontrolom. A moji kolege doktori (većinom svi ravnatelji tih bolnica) iz pet najvećih zagrebačkih i splitskih bolnica govore mi da je stanje u tim bolnicama potpuno kaotično. Dakle, više vjerujem svojim kolegama doktorima nego političarima i “priučenim epidemiolozima” – rekao je.

Osvrnuo se i na ''švedski model'' koji je i Hrvatska u jednom trenutku imala.

– Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih cca 95% reći će vam da je loš jer nije human, a također niti ekonomski isplativ. Ja nisam epidemiolog već molekularni biolog, no meni taj švedski model nikako nije logičan, jer on uopće nije postigao ono što mu je bila svrha, a to je da se život u Švedskoj tijekom ove pandemije odvija sasvim normalnim tokom, ali da zaštiti od zaraze i smrti onaj najosjetljiviji dio društva – stare, onemoćale i osobe sa komorbiditetima. Opet naglašavam, brojke nikada ne lažu pa je vidljivo da je taj “švedski pristup” ovoj pandemiji jedino rezultirao golemom smrtnošću njihove populacije – do sada oko 6700 građana, što je 660 umrlih na milijun stanovnika, a to Švedsku svrstava u top 20 najgorih država u svijetu po smrtnosti po glavi stanovnika. Švedska je, dakle, nastojala svoju ekonomiju ostaviti otvorenom kako bi, između ostalog, spasila gospodarstvo i radna mjesta. No, prema službenim podacima, švedski BDP u drugom kvartalu 2020. godine pao je 8,6 posto, što je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto. A važno je napomenuti da je BDP u Norveškoj i Finskoj ove godine pao za 2.8 odnosno 4 posto, a to su države koje su uvele stroge epidemiološke mjere u borbi protiv ove pandemije. Iz gorenavedenih činjenica ne preostaje mi ništa drugo nego zaključiti da je švedski model pristupu ovoj pandemiji čisti fijasko – rekao je Štagljar.

– Vjerujem da Hrvatska ne može izdržati, ekonomski gledajući, lockdown – kaže prof. Štagljar i dodaje da mi, nažalost, nismo bogata zemlja koja bi u slučaju novog lockdowna mogla plaćati ljude koji ne mogu raditi iz posebnih fondova.

– Ali htio bih napomenuti da uvođenje strogih mjera predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan jer će spasiti mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom. Mislim da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na život i da Vlada RH mora učiniti sve što je u njenoj moći da spasi živote građana koji su zaraženi koronavirusom. U protivnom će nas uskoro biti mnogo manje od četiri milijuna.

Usprkos brojkama umrlih na dnevnoj bazi, i dalje se u Hrvatskoj čita i sluša o usporedbi gripe i COVID-19. Znanstvenicima koji se na dnevnoj bazi suočavaju s ovim, treba li napomenuti, nimalo bezazlenim virusom, sasvim je jasno da mjesta usporedbi nema.

 – Iznijet ću javne brojke koje jasno govore da se COVID-19 nikako ne može usporediti s gripom. SARS-CoV-2 virus, uzročnik COVID-19, 3.5 puta infektivniji je od gripe te je od njega do sada u SAD-u umrlo više od 270.000 ljudi. Za komparaciju, prošle godine od gripe u SAD-u umrlo je 37.000 ljudi i to bez ikakvog lockdowna, bez nošenja maski i mjera socijalnog distanciranja (ne zaboravite da se mnogo ljudi u SAD-u i cijepi protiv gripe, a to je cjepivo cca 60% efikasno). Dakle, već do sada samo u SAD-u umrlo je sedam puta više ljudi od COVID-19 nego od gripe, a ta brojka će narasti, po svemu sudeći, na više od 300,000 umrlih do kraja godine. Kada pogledamo situaciju u Hrvatskoj, statistike kažu da je u sezoni 2018./2019. u Hrvatskoj od gripe umrlo 117 ljudi, a od nje u prosjeku obično umire oko 50 osoba na godinu. A samo od COVID-19 od ožujka ove godine do danas umrlo je oko 1700 (od kojih je 85% umrlo od rujna ove godine). To znači da u ovom trenutku COVID-19 u samo jednom danu ubije ljudi koliko i gripa u prosječnoj sezoni gripe u Hrvatskoj. Nisu li to jasne brojke koje jasno upućuju na to da je COVID-19 mnogo opasniji od gripe? Ako postoje ljudi koji ignoriraju navedene brojke, onda jedino mogu zaključiti da se radi o ljudima kojima je empatija i logika potpuno strani pojam.

COVID-19 počinje kao obična infekcija pluća, dakle respiratorna bolest, a kod nekih ljudi može utjecati na cijeli organizam pa stoga, stručnim rječnikom, kažemo da se radi o sistemskoj bolesti koja napada brojne organe, govori prof. Štagljar.

– Upravo zbog tih novih karakteristika ovaj SARS-CoV-2  koronavirus potpuno je drukčiji od bilo kojeg drugog virusa s kojim se susrelo čovječanstvo. Naime, taj novi koronavirus ne ubija samo stanice pluća već ih čini sasvim disfunkcionalnima – takve stanice zatim se udružuju u velike disfunkcionalne stanice koje u organizmu ostaju još neko vrijeme. Primjerice, u slučaju prebolijevanja težeg oblika gripe uslijedi potpuna obnova pluća, dok to nije slučaj nakon infekcije sa SARS-CoV-2 koronavirusom. Zbog toga su neki od mojih kolega pulmologa i patologa spomenuli da u njihovoj dugoj karijeri dosad još nijedanput nisu vidjeli pacijente kod kojih krv postaje tako ljepljiva kao što je to kod nekih pacijenata koji su oboljeli od COVID-19.

Kod dijela pacijenata, i to ne zanemarivog, COVID-19 ostavlja kronične posljedice, a zašto je tome tako znanost još nema jasan odgovor.

– Brojne osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju tzv. dugotrajni COVID, a on uključuje listu od skoro stotinu dugotrajnih simptoma koji su se javili kod tih ljudi koji su preboljeli COVID-19. To su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost, glavobolja. Još uvijek ne znamo kako to da dio ljudi koji su zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom nemaju nikakve simptome, neki samo blage, neki malo teže, neki umru, a kod nekih zaraza tim virusom dovodi do sistematske bolesti. To je za nas biomedicinare još uvijek golema enigma – sigurno ovdje veliku ulogu igra genetička komponenta, ali nažalost, još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo sa sigurnošću mogli tvrditi zašto je to tako, a također u ovom trenutku ne možemo predvidjeti kada se netko zarazi kakve će sve simptome razviti.

Kod preboljelih, iako s vremenom antitijela padaju, ipak ostaje zaštita.

– Imunitet na COVID-19 razvija se u obliku IgM & IgG antitijela (tzv. humoralni imunitet), ali važno je spomenuti da su ta antitijela samo dio imunološkog odgovora na COVID-19 jer važnu ulogu ima i tzv. stanični imunitet koji se sastoji od memorijskih T-stanica, a one predstavljaju dugoročniji imunitet na COVID-19 od navedenih antitijela. Antitijela, stečena u doticaju s virusom, nakon nekog vremena mogu i nestati, ali naše memorijske T-stanice ostaju. Ako bi u nekim slučajem virus ponovno ušao u tijelo osobe koja je već preboljela COVID-19, memorijske T-stanice koje su pohranjene u limfnim čvorovima i koštanoj srži odmah bi ga prepoznale i uništile.

Virus je opasan, virus je smrtonosan, protiv njega ovoga trenutka nemamo dobar odgovor, cjepivo je na putu, lijek ne postoji, ali mjere postoje. I mogu nas zaštititi.

– Definitivno mogu – pogledajte samo primjer azijskih država gdje nošenje maski u širokoj populaciji i prije ove pandemije nije bila nikakva novost. Upravo te azijske države najuspješnije su na svijetu u borbi protiv COVID-19 pandemije. Zar to nije dovoljan argument da nosimo maske još neko vrijeme i da prestanemo gunđati protiv toga? I meni osobno ne odgovara kada nosim masku, ali kada znam da ona štiti mene i druge od moguće zaraze, onda više nemam s time nikakav problem.

Mjere mogu zaštititi i osobe iz vulnerabilnih skupina ako su u kućanstvu s djecom školske dobi. Uz razumno propisane mjere i pridržavanje istih nema potrebe da djeca ne idu u škole, mišljenja je prof. Štagljar. Kaže da je to izuzetno bitno za dječje mentalno zdravlje, ali, dodaje, škola treba biti pod potpuno sigurnim epidemiološkim mjerama.

– Brojna znanstvena istraživanja diljem svijeta u posljednjih devet mjeseci pokazala su da suživot u istom kućanstvu s djecom do 12 godina, a koja su svakodnevno išla u školu, nije povezano s povećanim rizikom od infekcije novim koronavirusom i razvojem bolesti. Takva mlađa djeca među sobom virus prenose puno rjeđe nego njihovi vršnjaci tinejdžeri jer je kod njih (tinejdžera) stopa infekcije otprilike jednaka kao u odraslih. Dakle, sto se tiče pohađanja škole i nastave, situacija definitivno nije idealna, ali tako dugo dok škole budu mogle održavati nastavu u učionicama pod strogim epidemiološkim uvjetima to treba primjenjivati jer mislim da je to najbolje za mentalno zdravlje djece. Po tom pitanju Hrvatska radi jako dobro.

Bilo je nagađanja da se djeca drže u školama kako bi se stvorilo prirodno usporavanje virusa – djeca će se rjeđe ozbiljno razboljeti, a prebole li COVID, virus će prirodno usporiti. Prof. Štagljar ne misli da se djeca namjerno drže u školama kako bi se stvorio prirodan štit. Ali, naravno, dijeli li dijete kućanstvo s osobom iz rizične skupine, potreban je oprez. Epidemiološke su mjere toga tipa preporučili i iz Stožera.

– Sve mjere provedive su ako su roditelji savjesni i ako im je stalo da njihovo dijete ne zarazi neke od starijih ukućana. Zapamtite da odgoj djeteta započinje kod kuće, dakle u obitelji, koje je osnovna jedinica svakog društva. Ne vidim razlog zašto to ne bi bilo moguće ako je roditeljima stvarno stalo.

Zadnjih mjeseci naslušali smo se različitih mišljenja znanstvenika i o mjerama, neki su tvrdili da maske i nisu neka zaštita, a neki umanjivali smrtonosnost virusa. Mišljenja je bilo raznih. Od onih znanstvenika koji u javnosti govore da broj umrlih ove godine nije viši od broja prošle godine preko onih koji su nas uvjeravali da epidemija stagnira, da će virus oslabiti..

– Nikako se ne slažem s takvim izjavama i mislim da je sasvim pogrešno da se takve netočne izjave plasiraju u javnost. Poznato je da je u Hrvatskoj prije pojave pandemije, dakle 2019. godine, dnevno prosječno umiralo oko 140 ljudi, a da je oko 60 tih dnevnih smrti bilo prouzročeno bolestima cirkulacijskog sustava, a oko 40 zloćudnim bolestima. Znaci, već sada vidimo da je COVID-19 postao drugi vodeći dnevni uzrok smrti u Hrvatskoj jer u posljednjih tjedan dana od COVID-19 umire više od 50 ljudi. No, nemojte smesti s uma da u slučaju da ne postoje ove propisane mjere, koje, očito, ipak djeluju, broj dnevnih smrti od COVID-19 porastao bi i iznad 70 te bi na taj način COVID-19 ubrzo i u Hrvatskoj postao vodeći dnevni uzrok smrti. Sva sreća da se to još nije dogodilo. Ono sto želim naglasiti jest da moramo poduzimati ama baš sve što je u našoj moći kako bi preventivnim mjerama i odgovornim ponašanjem učinili da od COVID-19 umire što manje ljudi.

Svjetlo na kraju tunela, kako se to obično kaže, ovoga puta daju čak tri cjepiva koja su u završnoj fazi. Ali lijek, učinkovit lijek, još nemamo. Kako to?

– Proizvodnja jednog lijeka dugotrajan je process i traje između 8-12 godina. Unatoč tome, dvije američke  kompanije – Regeneron i Eli Lilly iz SAD-a, u samo 10 mjeseci uspjeli su generirati dva učinkovita lijeka protiv COVID-19. U oba slučaja radi se o tzv. koktelu monoklonalnih protutijela koja sprečavaju ulazak SARS-CoV-2 koronavirusa u stanice epitela pluća, tako da se virus više ne može replicirati. Dotični koktel antitijela farmaceutske kompanije primio je i američki predsjednik na odlasku Donald Trump – oba lijeka su prije nekoliko dana odobrena za liječenje COVID-19 od američkog FDA, i davat će se oboljelima od COVID-19 koji su stariji od 65 zato što još uvijek ne postoje dovoljne zalihe oba lijeka. Definitivno vidimo svjetlo na kraju tunela – stvari će se od sredine sljedeće godine početi vraćati u normalu.

Kad se gleda prosječna smrtnost, prema studiji Sveučilišta Johna Hopkinsa iz SAD-a, ona je zaista raznolika i kreće se od 0,8  posto do visokih 9% u nekim zemljama. Je li stvar bila u mjerama, provođenjima mjera, lockdownu, sposobnostima i kapacitetu zdravstvenih sustava ili je virus mutirao, pitali su prof. Štagljara.

– Ovaj novi SARS-CoV-2 koronavirus već je mutirao tijekom proteklih 10 mjeseci, no na svu sreću, te mutacije nisu imale utjecaj na njegovu povećanu smrtnost.  No, moram ovdje spomenuti mutaciju u amino kiselini 614 u kod proteina šiljka ovog novog koronavirusa (promjena amino kiseline aspartat (D), u amino kiselinu glicin (G), koja je učinila ovaj novi koronavirus više infektivnim, ali na svu sreću ne i više smrtonosnim. Dakle, za sada te mutacije nisu imale veliki utjecaj na tijek pandemije, ali bi mogle imati u budućnosti. Zato moramo konstantno sekvencirati viruse u širokoj populaciji stanovništva te onda usporediti imaju li takve mutacije utjecaj na povećanu smrtnost od tog SARS-CoV-2 koronavirusa.

– No, ja sam mišljenja da ćemo iskorijeniti ovaj virus procjepljivanjem sa sva tri cjepiva (Pfizer/BioNTech, Moderna & AstraZeneca) o kojima smo čuli u protekla dva tjedna, završava optimistički prof. Igor Štagljar.