Manjak liječnika u bolnicama dramatično dolazi do izražaja u smjenskom radu, zbog kojeg se liste čekanja još više produžuju. U Rijeci su u ponedjeljak ujutro vratili dvadesetak pacijenata s prijema Kirurške klinike premda su neki od njih na zakazanu operaciju čekali i 15 mjeseci. – Žao mi je što vas ne možemo primiti, ali prošle godine kada smo vas naručivali, nismo znali za ograničenja koja će nam se dogoditi – obratio se bolesnicima predstojnik Kirurške klinike prof. dr. Tedi Cicvarić, piše Novi list.
Sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller rekao nam je da će se danas sastati sa zaposlenima Klinike za kirurgiju.
Hitan sastanak
– Vidjet ćemo sve probleme i riješiti ih. Okolnosti su otežavajuće, ali želim znati točne brojke – kaže prof. Haller i dodaje da se ovakva situacija povremeno dogodi kad ima više pacijenata te da će sutra održati konferenciju za novinare na kojoj će govoriti o problemu.
Prof. L. Patrlj: Više od tisuću pacijenata je na čekanju, više ne znamo kako to riješiti!
U Ministarstvu zdravlja kažu da je o odluci predstojnika riječke Klinike za kirurgiju da se sve operacije za taj dan odgode raspravljalo Sanacijsko vijeće te je zadužilo sanacijskog upravitelja da odmah održi sastanak sa svim sudionicima i razriješi nastalo stanje. Međutim, smjenski rad pokazuje se pogubnim na pojedinim odjelima, osobito na kirurgiji. Žrtve su pacijenti.
– Više od tisuću pacijenata je na čekanju, više ne znamo kako to riješiti. Pridržava li se bolnica striktno smjenskog rada, a mi se pridržavamo, kirurg operira u sali šest do sedam puta mjesečno, a to je manje od polovice operacija u odnosu na prije, dok se nije radilo u smjenama pa je liječnik mogao ostati raditi koliko je trebalo – govori prof. dr. sc. Leonardo Patrlj, pročelnik Zavoda za abdominalnu kirurgiju KB-a Dubrava. Smjenski je rad od 8 do 16 i od 16 do 8 sati, a liječnik nakon maksimalno 16 sati mora napustiti bolnicu, ne smije raditi dulje jer bi u protivnom radio protuzakonito. I operacije koje se rade nemaju uhodan tim, odnosno kirurg ne slaže tim od članova koje preferira, već od ljudi koji su na raspolaganju u smjeni pa nerijetko asistiraju najmlađi specijalizanti koji nemaju dovoljno iskustva. Neće ga ni steći u pet godina specijalizacije jer im je ovako fond operacija višestruko smanjen.
Operatorima je praćenje bolesnika otežano, a svim znamo koliko je to pacijentima važno.
– Smjenskim radom zahvati su znatno usporeni jer svugdje se radi između 20 i 40 posto operacija manje. Pacijenti nisu ugroženi vitalno jer hitna služba odlično radi, štoviše za hitnu je smjenski rad dobar jer imate svježeg, odmornog liječnika u smjeni, ali za hladnu kirurgiju smjenski je rad katastrofa – opisuje prof. Patrlj.
Smjenskim radom uštedio se novac za plaće (nema prekovremenog rada) i potrošni materijal (zbog manje zahvata), ali s postojećim brojem liječnika nemoguće ga je provoditi jer je za isti broj radnih sati sada je potrebno dvostruko više ljudi. Primjerice, prije je samo jedan liječnik bio dežuran 24 sata, a sada su za to vrijeme potrebna dvojica – po jedan u smjeni.
Po 60 operacija na dan
Najbolje se to vidi ponedjeljkom i utorkom kada su odjeli desetkovani. Prije je radilo po pet ljudi subotom i nedjeljom, ukupno deset za vikend, i u ponedjeljak su svi došli na posao. Sada ih u smjenama radi po desetero, znači njih 20 za vikend i svih 20 ima po dva slobodna dana, odnosno nema ih na poslu ponedjeljak i utorak!
Dr. Dragan Korolija Marinić, sanacijski upravitelj KB-a Dubrava, kaže da je zbog smjenskog rada broj operacija smanjen samo pet do 10 posto.
– Od 19 sala danas radi 18 i imamo 61 operaciju, uobičajeni je ritam 50 do 60 operacija dnevno – navodi Korolija. Ministar Rajko Ostojić poručuje pak da je potrebno nekoliko mjeseci tijekom kojih će se sustav prilagođavati kako bi se kvalitetno organizirao smjenski rad.
Zanima ma samo hoće li naš ministar ako se (ne daj Bože) razboli, čekati na operaciju 15 mjeseci a ona će se obaviti, recimo, u Vukovaru, Sisku ili Bjelovaru?