Da su pregovori koji se pripremaju između SAD-a i Sjeverne Koreje doista događaj na kojemu će očito biti postignut pomak prema stabilizaciji stanja na Korejskom poluotoku, a ne samo jedan od niza bezuspješnih susreta, pokazuje i činjenica da se Mike Pompeo, direktor američke CIA-e, već osobno sastao s Kim Jong-unom.
Potvrdila su to dva vrlo visoka dužnosnika američke administracije navodeći kako je Pompeo posjetio Pyongyang za Uskrs i sa sjevernokorejskim liderom dogovarao detalje susreta s Donaldom Trumpom koji će se, po svemu sudeći, dogoditi u lipnju. Dužnosnici su za Washington Post potvrdili ovu vijest pod uvjetom anonimnosti, no ne treba sumnjati da je vijest plasirana s odobrenjem Bijele kuće.
Uskrs u Pyongyangu
Ovo je do sada susret na najvišoj razini između SAD-a i Sjeverne Koreje od postizanja primirja kojim su okončani sukobi u Korejskom ratu koji tehnički još uvijek traje. Godine 2014. Pyongyang je posjetio i James Clapper, tadašnji direktor Nacionalne obavještajne službe SAD-a, kako bi dogovorio puštanje na slobodu dvojice američkih zatvorenika u Sjevernoj Koreji, no on se susreo samo sa srednjerangiranim dužnosnicima sjevernokorejske obavještajne službe. S druge strane, Pompeo je sastanak održao s Kim Jong-unom osobno, što dogovorenom protokolu i temama budućeg summita dvojice lidera daje neprijeporan kredibilitet.
Iako je Mike Pompeo budući državni tajnik SAD-a, čije imenovanje treba potvrditi Kongres, očito je da se summit na relaciji Washington – Pyongyang priprema kroz obavještajne strukture, a ne kroz kanale ministarstava vanjskih poslova. Vidi se to i po činjenici da su Pompeovi kontakti na sjevernokorejskoj strani bili visoki dužnosnici Glavnog ureda za izviđanje, sjevernokorejske obavještajne službe.
Prema podacima o sastanku koji je održan prije dvadesetak dana, Kim Jong-un načelno je pristao na denuklearizaciju Korejskog poluotoka, no još uvijek nije jasno što će i u kojem obliku tražiti zauzvrat. No prilično je dobar znak da već sada američka i sjevernokorejska strana rade na formuliranju izjave kojom bi i službeno, nakon 68 godina, bio okončan Korejski rat jer su dvije zemlje tehnički još uvijek u sukobu. Naime, na snazi je već 65 godina dugo primirje potpisano 1953., no sam sukob još je uvijek u tijeku. Deklaracija o završetku rata pokazuje i kako je Sjeverna Koreja odlučila malo popustiti svoje stavove budući da je Pyongyang uvijek tvrdio da bi okončanjem sukoba prestao svaki razlog da se američke trupe i dalje zadržavaju na poluotoku. Što SAD, naravno, nikada nije ni razmatrao kao opciju.
Uloga Japana
U trenutku kada je obznanjeno da je Pompeo bio u Pyongyangu, u posjetu Washingtonu nalazio se japanski premijer Shinzo Abe. Japan nije uključen, ni službeno ni neslužbeno, u pregovore s Kim Jong-unom, što nacionalistički orijentiranom premijeru Abeu ne odgovara, pogotovo ne na unutarnjopolitičkom planu. Njegova retorika posljednjih godina bila je prilično oštra prema Pyongyangu, a sadašnje isključenje Japana iz pregovora smanjuje mu rejting na domaćoj političkoj sceni. Upravo posjet Washingtonu i Donaldu Trumpu iskorišten je za svojevrsno američko “tapšanje po leđima” i uvjeravanje da SAD i dalje vidi Japan kao bitnog strateškog saveznika i partnera u istočnoj Aziji.
U isto vrijeme počinju curiti i detalji o budućem sastanku Trumpa i Kim Jong-una. Prvenstveno o lokaciji. Sigurno je za sada da se sastanak neće održati ni na području SAD-a ni na Korejskom poluotoku. Kako je potvrdila Bijela kuća, u ovome trenutku razmatra se pet lokacija koje se nalaze u Aziji i Europi, a točno mjesto sastanka bit će usuglašeno u sljedećih nekoliko tjedana. Moguće mjesto sastanka je Švedska, država EU koja sa Sjevernom Korejom ima diplomatske odnose od 1973.