Čelnik Hrvatskih šuma: Vile ćemo komercijalizirati, a bazene zatrpati!

Sve je čisto. Oba su objekta rekonstrukcije unutar postojećih gabarita, jedino što se pogriješilo jest to što se prvo išlo u investicije, a tek onda u njihovu prenamjenu u turističke objekte, koje ćemo kategorizirati i staviti na tržište. Građevinske dozvole ne trebamo jer su sagrađeni prije 1968. i imaju se pravo upisati, a budu li sporni bazeni, njih ćemo zatrpati – kaže novi čelnik Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, koji je u petak i sam potegnuo put Istre kako bi se uvjerio kakvim to lugarnicama u valbandonskoj šumi Ližnjemoro i Kloštru pokraj Vrgorca, pretvorenima u "vile" s bazenima, raspolažu tamošnje podružnice Uprave šuma Buzet.

Odgovori potkraj travnja

Iako je još nedavno u razgovoru za Večernji list tvrdio kako ne vjeruje da u HŠ-u ima kostura iz ormara, i sama činjenica da državni mastodont ima čak 1400 nekretnina u portfelju – od kojih više od 1000 nije uknjiženo – upućuje na hrpetinu kostura koji bi ga mogli iznenaditi. Procjenjuje se, naime, da su nekretnine Šuma vrijedne više od 1,25 milijardi kuna, a koliko ih je i jesu li u boljem ili gorem stanju od istarskih "rajeva s bazenima", u kojima je bivša uprava gostila i zabavljala svoje „partnere" i njihove goste sa zagrebačkim i inim registracijama, Pavelić će znati polovicom travnja kada će Šume konačno dobiti registar nekretnina. S obzirom na to koliko ih je, bude li to radila tročlana uprava, svakom od njih trebat će najmanje 200 sati rada na tome, a da ne radi ništa drugo, zbrojio je Pavelić.

Naš izvor blizak Hrvatskim šumama (podaci u redakciji) kaže kako je još puno objekata, koji možda nemaju bazen, ali su i u njih ulupani milijuni da bi se tek povremeno otvarali za sastanke i fešte ili su pak poluotvorenog ili otvorenog tipa i nude se i u sklopu 30-ak objekata u turističkoj ponudi HŠ-a.. Lovačke kuće Kunjevci kod Vinkovaca, Muljava na Petrovoj gori, Brezovica kod Siska... reprezentativnije su i koštale su puno više od istarskih lugarnica, tvrdi naš izvor te ističe da je čak 80 posto lugarnica u izvrsnom stanju, jedino što nije realizirano pravo vlasništva te ni od njih nema profita.

Iako je riječ o impresivnom zdanju pokraj Valbandona, ograđenom i okruženom s nekoliko hektara uređene okućnice i stoljetnih stabala, te s kamerama za videonadzor, Pavelić kaže kako se ne može govoriti o vili. Isto tvrdi i voditelj Uprave šuma Buzet Ivan Pentek ističući kako ih je već posjetila i građevinska inspekcija, a u sklopu interne istrage očitovali su se i ministru Tihomiru Jakovini, koji je ovih dana izjavio kako sve ono što nije osnovna djelatnost HŠ-a, a opterećuje njihovo poslovanje više neće biti dio „core“ biznisa državnog trgovačkog društva..

Zna se što je posao HŠ-a

Prema Pentekovim riječima, lugarnica kraj Valbandona u koju je s blagoslovom uprave u zadnjih šest godina uloženo 1,4 milijuna kuna datira još iz doba Austro-Ugarske. Čak je i vrtna kuhinja uz bazen ucrtana u zemljišnim knjigama kao zasebna zgradna čestica te mu nije jasno komu smeta što Šume obnavljaju svoje objekte i žele ih komercijalizirati u skladu s legalnom turističkom djelatnosti Šuma – HŠ Toursom.

- Valbandonsku vilu zvali su kućom duhova. Kad su je počeli uređivati u njoj su našli najmanje 30 kilograma narkomanskih šprica - tvrdi Pentek.

Iako ni danas nije u rangu HŠ-ova dvorca Tikveš ili pak Lividrage, bivša je uprava, dodaje, za valbandonsku 'vilu' imala ponudu od milijun eura pa je možda i to razlog što je priča baš sada procurila u javnost. No zašto bi ju prodali, kad su s ulaganjem od 1,4 milijuna povećali temeljni kapital HŠ-a za 6 milijuna, pita, ističući kako se stancije u Istri rentaju za 1500 do 2000 eura tjedno, a za usporedbu, četverosobni apartmani HŠ-a u Barbarigi i Poreču, koji su uglavnom kompenzacije za dugovanja ili radove hortikulture, za 240 kuna dnevno.

Iz šumarskih krugova kažu kako HŠ ne smiju zlorabiti činjenicu da im je na gospodarenje dano 37% teritorija RH i instalirati se kao rentijeri jer im država nije dala da se bave bilo kojom djelatnošću na tom teritoriju nego isključivo gospodarenjem šumama.

Pavelić pak kaže kako nova uprava sigurno neće rušiti objekte koji su imovina društva niti će se ponašati kao da nije vlasnik. U maniri dobrih gospodarstvenika je da se svaki objekt komercijalizira i stavi u funkciju turizma ako je to moguće – i to na način da se prije svake buduće investicije prvo definira njegova svrha, kategorizacija, a tek onda, nakon što se dobiju svi potrebni dokumenti, krene u njezinu realizaciju.