Dok grčki premijer Alexis Tsipras i dalje obilazi europske metropole tražeći popust za Grčku, još nije svratio u Ljubljanu, kaže njegov slovenski kolega Miro Cerar.
Siromašniji daju više
A trebao bi, jer računica pokazuje da Slovenija daje previše za grčke dugove. Premijer Cerar tvrdi da je Slovenija do sada dala 1,55 milijardi eura za pomoć Grčkoj u obliku kredita i jamstava, što je 3,1 posto slovenskog bruto društvenog proizvoda. Dotle, velike i bogate članice Europske unije, Francuska i Njemačka, daju razmjerno manje, svaka po 2,4 posto BDP-a.
– Pri tome je polovica Slovenije manje razvijena od Grčke – ističe Cerar, pridružujući se tako Slovacima koji su se također bunili zbog podjele grčkog tereta. Po toj računici, mala Slovenija daje razmjerno puno više od velike i bogate Njemačke ili Francuske, a sve kako bi se, u krajnjoj liniji, spasile njemačke i francuske banke koje su šakom i kapom dijelile kredite Grčkoj. Ekonomist Ljubo Jurčić ističe kako bi osnovno mjerilo za podjelu tereta trebao biti BDP po stanovniku, pa bi bogatije zemlje dale u skladu sa svojim mogućnostima, a ne bi teret pao na zemlje koje i same imaju problema.
O grčkim dugovima i jučer se raspravljalo u Berlinu, na sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel s francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom i šefom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom. Prije toga, u nedjelju navečer, s njima je telefonski razgovarao Tsipras, kojem se u Ateni događa pobuna u vlastitoj stranci. Parlamentarni zastupnici Syrize optužuju premijera da se priklonio politici štednje koju nameće Međunarodni monetarni fond, a oni na čelu vlade žele nekoga tko je na liniji Syrize. Leđa je Tsiprasu okrenula i nova predstavnica Grčke pri MMF-u Helena Panaritis koja je dala ostavku.
Jesu li samo četiri mjeseca nakon pobjede predstavnici u Grčkoj omražene Trojke, koju čine MMF, Europska središnja banka i Europska komisija, te europski lideri među kojima prednjači kancelarka Merkel, uspjeli Tsiprasa preorijentirati i uvjeriti da je štednja neophodna? I da nobelovac Joseph Stiglitz nema pravo kad kaže da je štednja pogubna za ekonomiju. Stiglitz to ilustrira primjerom Grčke, koju Europa već pet godina stišće, a to je dalo ovakav rezultat: nezaposlenost je veća 25 posto, BDP je pao 22 posto, a odnos duga i BDP-a sad je 35 posto lošiji nego što je bio.
Kao u velikoj krizi
Jedini uspjeh koji je Grčka postigla u odnosu na početak krize jest to što je proračun u suficitu. Stiglitz to u članku iz veljače uspoređuje s početkom najveće ekonomske krize koja je dosad zabilježena 1929. godine, pa kaže kako je tadašnji američki predsjednik Herbert Hoover spašavajući ekonomiju štednjom i oskudicom nakon sloma tržišta dionica prouzročio veliku depresiju, vrijeme kad su i u SAD-u gladovali.
Slične rezultate, upozorava Stiglitz, postigao je MMF svojim programom mjera u istočnoj Aziji i Latinskoj Americi, a ipak se ponovo primjenjuje isti recept i na Grčku. Gostujući u Hrvatskoj, američki ekonomist prozvao je i guvernera Europske središnje banke Marija Draghija. Stiglitz, naime, tvrdi da i Draghijeve mjere kvantitativnog olakšanja, odnosno otkupa obveznica zaduženih zemalja, zapravo pogoduju najviše njemačkim bankarima, iako mnogi tvrde kako je Draghi išao u te mjere usprkos Angeli Merkel. Slična je tome i priča o Junckerovih 300 milijardi eura za investicije, kaže Jurčić, jer ESB će dati samo 15 milijardi, a većinu preostalog iznosa dat će zapravo nacionalne središnje banke, koliko koja bude imala.
>>Amerikanci EU: Dogovorite se s Grčkom, bankari moraju popustiti
>>Grčka platila MMF-u 750 milijuna eura, sada su upitne plaće i mirovine
Slovenija dala?Najškrtija zemlja na svitu nešto dala?Slovenci i Poljaci ne bi dali nikome ni čašu vode mukti.