Cerić želi postati bosanski Rohani i vladati državom

Prvi put u modernoj povijesti neke od balkanskih zemalja jedan bivši vjerski poglavar mogao bi postati predsjednik ili, preciznije, član predsjedništva države. Donedavni reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić najavio je mogućnost svoje kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na općim izborima koji će se održati u listopadu ove godine.

Ono o čemu se u bh. javnosti špekulira još od Cerićeva prošlogodišnjeg umirovljenja, nedavno je on sam potvrdio u intervjuu Al Jazeeri prikazujući sebe kao svojevrsnog političkog Mesiju.

– Neki misle da su postojeće političke stranke potrošene, da su bezidejne, bezvoljne, da su politički neinventivne, da su se zatvorile i ogradile željeznom ogradom, da nisu u stanju skupiti dragocjenu energiju u ljudima koji znaju, hoće i mogu izvesti naše društvo i našu državu iz očite letargije i beznadnosti te da je zbog toga potrebna nova politička snaga, nova i drukčija politička stranka s jasnom vizijom i uvjerljivim programom za stvarne promjene nabolje. Većina ljudi s kojima sam razgovarao misli kako je vrijeme da se ponudi slobodna i neovisna politička alternativa koja bi objedinila slobodne i neovisne pojedince, organizacije i institucije k zajedničkom cilju moralne obnove društva i jačanju državnosti BiH. Otuda se pojavila i ideja o slobodnom i neovisnom predsjedničkom kandidatu u Bošnjaka – kazao je Cerić.

Uvijek politički istupao

Njegova politička ambicija nije iznenadna, a još manje iznenađujuća. Bivši imam u Chicagu i Zagrebu, koji je na čelu Islamske zajednice u BiH proveo punih 20 godina, nikada se nije ustezao od političkih istupa. Upravo su mu to mnogi zamjerali u vrijeme dok je obnašao dužnost reisa. On je, međutim, vješto koristio labaviju strukturu i ograničenja vezana za političku aktivnost unutar Islamske zajednice BiH u odnosu na Katoličku pa i Pravoslavnu crkvu. Često je, ponekad i neprimjereno, komentirao političke procese u BiH i regiji, a dio bošnjačke javnosti posebno mu je zamjerio izravno uplitanje u političku borbu za dominaciju među Bošnjacima u Srbiji, odnosno Sandžaku.

Cerić je otvoreno stao iza kontroverznog sandžačkog muftije Muamera Zukorlića pa čak i kada se ovaj upustio u nepotrebnu političku avanturu kandidirajući se za predsjednika Srbije i pojavljujući se u kampanji s ahmedijom (posebnom kapom koju nose muslimanski svećenici). Zukorlić je i danas glavni politički suradnik umirovljenog reisa. Zajednički su osnovali Svjetski bošnjački kongres, tijelo koje je pretenciozno planiralo postati „krovnom institucijom svih Bošnjaka“, a sandžački muftija bio je i svojevrsni glasnogovornik ideje da muslimanske vjerske organizacije u Europi Cerića ustoliče u „vrhovnog europskog muftiju“.

Kada su sve ove aktivnosti propale, pojavila se ideja o njegovu političkom angažmanu u BiH. Cerićevu kandidaturu navodno je spremno podržati nekoliko manjih stranaka i bošnjačkih udruga te dijelovi Islamske zajednice BiH. No, izvjesno je da potporu cijele Islamske zajednice u BiH, kao religijske zajednice bh. muslimana, Cerić neće imati. Dijelom zbog animoziteta koji prema njemu osjeća jedan broj imama i istaknutih članova Islamske zajednice, a više zbog jasnog stava aktualnog reisa Huseina Kavazovića da se on, a time i Islamska zajednica, ne upliću u politiku, a pogotovo ne u stranačke i predizborne borbe.

Unatoč tome, različite su ocjene i procjene šansi bivšeg reisa na predsjedničkim izborima. Predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić kaže da je Cerićev politički integritet upitan i predviđa mu izborni fijasko.

– Kao vjerski poglavar, prema mojem mišljenju, on nije doprinio uspostavi povjerenja i razumijevanja u BiH. Dakle, njegov je politički integritet upitan i ne vjerujem da na izborima može ostvariti bilo kakav ozbiljniji rezultat. Cerić bi trebao voditi računa o tome da je prije svega vjerski službenik i kako je to njegov poziv, a da je politika u BiH, na žalost, vrlo nemoralna kategorija i on se tu ne bi trebao uključivati želi li sačuvati ono što je ostalo od tog vjerskog autoriteta – ističe Šehić.

Pretpostavlja, kaže, da bi Cerić na izborima u BiH prošao kao njegov veliki prijatelj muftija Zukorlić u Srbiji. Kao i mnogi u BiH, i Šehić vjeruje da je biračko tijelo bivšeg reisa prilično ograničeno.

– On bi eventualno mogao računati na onaj najreligiozniji dio bošnjačkog biračkog tijela, ali to mu ne daje nikakve šanse da se domogne pozicije člana Predsjedništva BiH. U ovakvoj političkoj situaciji, koja je radikalizirana u predizbornoj kampanji na etničkoj osnovi, i s obzirom na stav nebošnjačkog stanovništva prema bivšem reisu, njegova kandidatura može samo koristiti Miloradu Dodiku da ostvari što bolji rezultat na izborima. Naš politički ambijent takav je da radikaliziranje situacije i te kako odgovara nekim političarima, uključujući i Dodika – zaključuje Šehić.

Ovakvim ocjenama analitičara posljednjih dana doprinio je upravo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavama kako bi on osobno volio da Cerić postane bošnjački član Predsjedništva BiH iako se ne slaže s njegovom politikom. Cerićevim izborom dokazala bi se Dodikova više puta ponovljena teza o „dominaciji političkog islama u BiH“ i „reisu Ceriću kao glavnom bošnjačkom političaru“. Svoju želju o Cerićevoj pobjedi na izborima Dodik danas pak objašnjava time što Srbi „s njim znaju na čemu su“, a to navodno nije slučaj s ostalim bošnjačkim političarima.

– Bakir Izetbegović nije “kuražan” da iznosi neke stavove kao Cerić, iako bi bilo lakše da bude takav, a ne da mi moramo čitati njihove namjere – ustvrdio je Dodik.

Upravo sadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ima najviše razloga za brigu u slučaju Cerićeve kandidature jer računaju na isto biračko tijelo – konzervativno muslimansko stanovništvo koje je do sada uglavnom glasovalo za Izetbegovićev SDA. Da je tako i da Cerić ima šansu pridobije li ove glasače, smatra poznati bošnjački publicist i glavni urednik portala The Bosnia Times Nedžad Latić.

– Cerić ima šanse ostvariti respektabilan rezultat. Ne zato što je on sam po sebi, svojoj biografiji ili eventualnom programu i vizijama poželjan kandidat za bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH, nego zato što su njegovi protukandidati loši(ji). Ako je kandidat Demokratske fronte Slavo Kukić, Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović, SDP-a Denis Bećirović te malo ozbiljniji kandidati Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović, a takve su moje informacije, onda Cerić ima šanse. Izetbegović ima najviše razloga za zabrinutost jer će Cerić primarno uzeti njegove glasove, posebno one s političke desnice i vjerskih radikala, odnosno vehabija – kaže Latić.

Hipoteka islamizacije

On posebno upozorava na pogubnost eventualne Cerićeve pobjede za položaj Bošnjaka, kojima se i danas pripisuju pokušaji islamizacije BiH.

– Cerićeva kandidatura i, ne daj, Bože, pobjeda, imala bi katastrofalne političke posljedice za Bošnjake i može biti pogubne za BiH. Jer, nikad se Bošnjaci nisu “oprali” hipoteka “islamizacije BiH” kakvu je zagovarao u svojoj knjizi Alija Izetbegović, a ulazak klerika u Predsjedništvo BiH definitivno bi Bošnjake sveo na vjersku skupinu i razvlastio ih nacionalnih i političkih premisa za europske integracije. Cerić bi, kao bivši reis, svojom kandidaturom minirao Bošnjacima tranzicijski put prema sekularnom i liberalno-demokratskom društvu u BiH – zaključuje Latić.

S druge strane, iz krugova bliskih Ceriću plasiraju se tvrdnje da bi upravo zbog svojih veza i na Zapadu i na Istoku bivši reis mogao mnogo doprinijeti popravljanju međunarodne pozicije Bošnjaka muslimana. Činjenica je da je Cerić dobitnik više priznanja u Europi i SAD-u te da je vrlo aktivan u zakladi bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. No, engleski su mediji nedavno napali Blaira zbog veza s Cerićem kojeg su karakterizirali kao zagovornika Muslimanskog bratstva u Egiptu.

Taj Cerićev status u zapadnim krugovima prilično je diskutabilan. Zapadnim vladama i organizacijama Cerić je bio poželjan gost na skupovima koje su organizirali kako bi popravili svoj negativan imidž u muslimanskom svijetu. Cerić je vrlo dobro znao što se traži na takvim skupovima pa je češće izvan BiH govorio o međureligijskom dijalogu i suživotu civilizacija nego što je to propagirao u samoj BiH. Ta mu je slatkorječivost donijela važne poene u Londonu, Berlinu i Washingtonu, ali je zbog nekih svojih istupa u domovini prilično omražen u Banjoj Luci i Mostaru.

Upitna je i njegova popularnost među Bošnjacima koji su hladno reagirali i na Cerićeve dosadašnje postreisovske pothvate, kao što je uspostava Svjetskog bošnjačkog kongresa i agitiranje za „europskog muftiju“. Usto, Cerić iza sebe nema političku infrastrukturu i medije pa čak ni naklonost većeg dijela uleme (islamskog svećenstva), a bez svega toga teško je očekivati znatan izborni rezultat. Stoga Cerić vjerojatno neće doći u poziciju da prelaskom iz religijske u političku odoru i provede najavljene reforme, kao što to u posljednje vrijeme pokušava iranski predsjednik i bivši klerik Hassan Rohani, doduše u znatno drukčijem ambijentu i društvu.

>> Socijaldemokrate u BiH ruši oporba, a Hrvate međunarodna zajednica