Četiri teritorijalne jedinice u BiH teško podijelile političare

Dogovor o preustroju Bosne i Hercegovine u četiri teritorijalne jedinice, umjesto dosadašnja daytonska dva entiteta, otvorio je žestoke svađe između političara unutar tri naroda, a ozračje je podsjećalo na rasprave od prije skoro dva desetljeća kada se predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka nisu mogli usuglasiti oko unutarnjeg uređenja, što je bio uvod u najkrvaviji rat na prostoru bivše Jugoslavije.

Korekcije granica
Četrnaest godina nakon završetka rata i nepravedno nametnutog, ali ipak privremenog Daytonskog sporazuma čelnici tri najutjecajnije stranke - HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Sulejman Tihić i SNSD-a Milorad Dodik - iz tri naroda dogovorili su složeni ustroj zemlje, koji znači crtanje novih unutarnjih granica. Ove (federalne) jedinice bi imale svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

Unatoč tome što sudionici u javnosti drukčije tvrde, došlo bi do korekcija sadašnjih granica entiteta. O tome će se rasprave voditi na kraju procesa koji će se nastaviti Tako bi se, primjerice, u okviru buduće hrvatske federalne jedinice našli i dijelovi Posavine gdje su Hrvati prije rata bili u većini, dok bi Srbima pripali gradovi Drvar i Bosansko Grahovo.

Ovaj dogovor ima povijesni značaj, a već se naziva Daytonom 2 budući da je unutarnje uređenje zemlje kamen smutnje oko čega politički predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka dugi niz godina nisu ni mogli sjesti za zajednički stol.

Dogovor je, međutim, potaknuo manje stranke iz tri naroda da počnu s optužbama o nacionalnoj izdaji, zbog čega će provedbu ovog političkog sporazuma biti teško izvesti, ponajprije zbog žestokog protivljenja većinskih bošnjačkih stranaka - Stranke za BiH i SDP-a koji zagovaraju unitarno uređenje BiH.

- Tri konstitutivna naroda moraju pronaći svoju mjeru u organiziranju BiH i najvažnije je da su to četiri jedinice koje imaju izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. Sve drugo je vraćanje u prošlost i jamstvo neuspjeha, ocijenio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

U Mostaru se dogovor iz Banje Luke, koji je praktično operacionalizacija prije tri mjeseca postignutog sporazuma iz Pruda, u najvećem dijelu tumači uspostavom republike.

Ljutiti Silajdžić
Iako ne postoje suštinske zamjerke dogovoru o federalizaciji zemlje, iz HDZ-a 1990. sugeriraju kako Čović, Dodik i Tihić nemaju potrebnu većinu za promjenu Ustava.

- Znakovito je da su sama trojica potpisnika prije nego što se osušila i tinta na papiru izašla s različitim tumačenjima. Prema tome, ovom dogovoru ne treba pridavati veći značaj nego što je konzultativni sastanak trojice stranačkih čelnika, ističe se u pisanome komentaru HDZ-a 1990. I dok je u RS-u SDS, koji je utemeljio Radovan Karadžić, optužio Dodika da trguje s RS-om, dotle se predsjednik SDA Tihić našao pod najvećim udarom. Bošnjački član BiH Predsjedništva Haris Silajdžić ocijenio je Tihića izdajnikom.

- Ovdje se radi o dogovoru o podjeli Federacije. Republika Srpska ostaje neupitna, prema tome, sve regije i entiteti se odnose na Federaciju, što znači da ćemo imati entitet s hrvatskom većinom i ‘stolnim gradom’ Mostarom, da će Posavina ostati u Republici Srpskoj i da ćemo imati distrikt Sarajevo i Bošnjake sabijene u tuzlanskom, zeničkom i bihaćkom getu ili enklavi, tvrdi Silajdžić. Na sličan način je komentirao dogovor i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji je jedan od najžešćih protivnika decentralizaciji zemlje.

Najspornije je to što i Silajdžić i Lagumdžija dogovor o budućnosti BiH vide iz svoje sarajevske vizure, koja uglavnom odražava i želju dijela jednoga naroda za apsolutnom dominacijom u BiH.