Sanacija Medicinskog fakulteta u Zagrebu nakon potresa

Četrnaest milijuna eura za obnovu Katedre i Zavoda za patologiju

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Početak sanacije zgrade Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Početak sanacije zgrade Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Početak sanacije zgrade Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Početak sanacije zgrade Medicinskog fakulteta u Zagrebu
27.06.2023.
u 11:59
U Laboratoriju za molekularnu patologiju  se već 20 godina u suradnji s KBC Zagreb provode različite molekularne analize na uzorcima tkiva, stanica ili krvi, odnosno gensko testiranje koje je za više od 20.000 bolesnika omogućilo točniju, a u jednom dijelu i ciljanu, individualiziranu terapiju pri liječenju zloćudnih tumora – istaknuo je prof. Seiwerth
Pogledaj originalni članak

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u tijeku je obnova pet objekata oštećenih u dva velika potresa 2020.godine. Trenutno se obavljaju radovi na lokaciji Šalata 10 gdje su smješteni Katedra za patologiju, odnosno Zavod za patologiju Medicinskog fakulteta.

Vrijednost ukupnih radova iznosi 14.163.668,93 eura, a od toga je 5.967.291,76 eura iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSU), dok je ostatak sredstava 8.196.377,17 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

-  Osim građevinskih radova najkompleksnije je bilo nastaviti aktivnosti Medicinskog fakulteta što je podrazumijevalo alokaciju kadrova i opreme u alternativne prostore na Fakultetu što ne bi bilo moguće bez velikog strpljenja naših djelatnika i studenata – rekla je na konferenciji za novinare prof. dr. sc. Jasna Lovrić, prodekanica za upravu i financije Medicinskog fakulteta, govoreći o najvećim izazovima tijekom obnove. Dodala je kako je dodatkom ugovora u veljači, uz prethodno odobrena 7,7 milijuna EUR, iznos sredstava za obnovu Šalate 10 povećan na ukupnih 14.163 milijuna eura.

- Time je omogućen nastavak rada naše Patologije, ne samo kroz nastavu i istraživanja, već i kod pružanja usluga zdravstvenom sustavu RH – naglasila je profesorica Lovrić.

Zbog građevinskih radova, radni se procesi trenutno obavljaju u podrumu Katedre za dermatovenerologiju na lokaciji Šalata 4, te, privremenim objektima (kontejnerima), koji su postavljeni na Šalati unutar perimetra Fakulteta. Manji dio poslova izmješten je u poslovni prostor u najmu u Petrovoj ulici.

O obnovi i značaju MEF-ove Patologije govorio je i prof.dr.sc. Sven Seiwerth, pročelnik Katedre za Patologiju i predstojnik Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i pročelnik Odsjeka za patologiju kosti i mekih tkiva, te patologiju pluća Kliničkog zavoda za patologiju KBC-a Zagreb.

Prof. Seiwerth je podsjetio da je zgrada Zavoda za patologiju znatno oštećena u Zagrebačkom potresu, ali i da su slike s njenih nadzornih kamera ušle u javni prostor kao najčešće emitirano lice potresa.

-Zavod za patologiju MEF je najstariji i najveći fakultetski Zavod za patologiju u našoj zemlji (preko 6400m2). Na Zavodu se od njegovog osnutka odvija stručno-dijagnostička, znanstvena i nastavna aktivnost. U svim navedenim područjima djelatnici Zavoda zauzimaju vodeće položaje u našoj stručnoj i znanstvenoj zajednici, a ističu se i na međunarodnoj razini - rekao je prof. Seiwerth. Dodao je kako se sve te aktivnosti odvijaju kroz rad različitih laboratorija - Histološki, Imunohistokemijski, Elektronsko-mikroskopski, te Laboratorij za molekularnu patologiju koji je najstariji i najveći u Hrvatskoj.

-U njemu  se već 20 godina u suradnji s KBC Zagreb provode različite molekularne analize na uzorcima tkiva, stanica ili krvi, odnosno gensko testiranje koje je za više od 20.000 bolesnika omogućilo točniju, a u jednom dijelu i ciljanu, individualiziranu terapiju pri liječenju zloćudnih tumora – naglasio je prof. Seiwerth.

Kao izuzetnu vrijednost  Zavoda spomenuo je Muzej makroskopskih preparata, koji je sa svojih više od 1400 preparata jedan od najbolje očuvanih takvih muzeja u Europi i svijetu.  

Naveo je i kako se na Zavodu godišnje drži nastava za 300-tinjak studenata Integriranog diplomskog studija Medicina, te 50-tak studenata MSE (Medical Studies in English), kao i za veliki broj studenata poslijediplomskih studija i polaznika Veleučilišta. 

Kao veliki izazov ove obnove, prof. Seiwerth je istaknuo potrebu spajanja građevinskog nasljeđa (Zavod za patologiju jedini fakultetski zavod koji je prije 101 godinu građen upravo za tu svrhu i namjenu) sa suvremenim zahtjevima nastave, ali i stručnog i znanstvenog rada.

-Kako sačuvati vrijedne biljege prošlosti, ali im udahnuti novi život koji će biti zalog za slijedećih 100 godina vrhunskih rezultata? U svemu tome je od izuzetnog značenja tijesna suradnja i međusobno razumijevanje svih uključenih – od djelatnika Zavoda koji kontinuiranom stoje na raspolaganju za dogovore i objašnjenja pojedinih zahtjeva, preko izuzetno prilagodljivih i stručnih timova izvođača radova do eksperata Konzervatorskog zavoda koji moraju imati viziju uspješnog uklapanja svih ovih elemenata – zaključio je peof. Seiwerth.

U dva velika zagrebačka potresa Medicinski fakultet pretrpio je velika oštećenja, te je stradalo svih pet objekata. U listopadu 2022. počela je obnova na objektu Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, a početkom ove godine i radovi na lokaciji Šalata 3 gdje su smješteni Zavod za biologiju, Zavod za fiziologiju, zavod za histologiju te Zavod za kemiju. U ožujku su počeli radovi na lokaciji Šalata 11 gdje su smještene katedre Anatomija i klinička anatomija, Temeljna i klinička farmakologija, te Sudska medicina i DNA laboratorij, a sada se obnavlja i zgrada na lokaciji Šalata 10.

Nakon potresa, Fakultet je sam počeo sanirati pojedine dijelove vlastitim novcem kako ne bi došlo do prekida nastave, a potom je osigurao sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije, te je ukupno odobreno više od 70 milijuna eura za obnovu. Obnova Medicinskog fakulteta trebala bi biti završena do kraja 2024.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.