Četvorica uvjetno osuđena zbog ilegalnog sustava izvedbe i naplate priključaka na vodovod

Ponovljeno suđenje, ista presuda, a od četvorice okrivljenika na objavi nepravomoćne presude nisu se pojavila dvojica. Tako se u najkraćim  crtama može opisati objava nepravomoćne presude na zagrebačkom Županijskom sudu četvorici koja su se  teretila  da su od 2008. do 2011.  osmislila i uspostavila ilegalan sustav izvedbe i naplate novih priključaka  na vodovod, te takvim postupanjem oštetili Grad Zagreb, Zagrebački holding te Vodoopskrbu  i odvodnju (VIO) za, tvrdilo se u prvobitnoj optužnici, milijunske iznose.

Ta  četvorica  su Miroslav Jarak  (53), Vladimir Čopec (66), Jaroslav Horkaš (69) i Đorđe Skendžić (54) koji su nepravomoćno osuđeni na uvjetne kazne. Jarak i Čopec su uvjetno osuđeni na po godinu dana zatvora uz rok kušnje od dvije godine, svaki, dok su Horkaš i Skendžić uvjetno osuđeni na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine svaki. U kazne im je uračunato vrijeme koje su proveli i istražnom zatvoru, a bili su pritvoreni od studenog 2011. do siječnja 2012. Nadalje, sva četvorica solidarno moraju Vodoopskrbi i odvodnji nadoknaditi iznos od 180.357 kuna, dok Gradu Zagrebu moraju platiti 79.201 kuna. Skendžiću se pak oduzima 69.112 kuna protupravno stečene imovinske koristi, a svi moraju platiti i  sudske troškove. Jarak 3500 kuna, a ostali svaki po 2500 kuna.

Jarak  je u inkriminirano vrijeme bio rukovoditelj službe održavanja i izgradnji, Čopec šef odjela radionica, Horkaš kontrolor vodomjernih okana, a Skendžić referent za tehničku pripremu. Obrazlažući nepravomoćnu presudu sutkinja Irena Kvaternik kazala je da je riječ o ponovljenom suđenju jer je prethodnu iz 2016. ukinuo Vrhovni sud, koji je smatrao da je nerazumljiva izreka presude.

- Nakon što je preuda ukinuta, tužitelj je prije početka ponovljenog suđenja  učinio razumljivim razliku iznosa koji su primljeni od stranka od imovinske koristi. To je bilo navedeno u obrazloženju presude, ali ne i u izreci, pa je Vrhovni sud tražio da se to učini razumljivijim. Tijekom postupka je pročitana brojna dokumentacija i iskazi svjedoka, a neki su svjedoci i saslušani. Činjenično stanje ostalo je kao i u prvoj presudi, pa je stoga i sankcija kao i u prvoj presudi. Oštećenici su ostali kod ranijih imovinsko pravnih zahtjeva. ViO je tražio od početka 3,5 milijuna kuna, a Grad Zagreb 1,8 milijuna kuna, s tim da su na zadnjoj raspravi tražili i kamate. Sud je našao da je dokazano ovih 180.357 kuna, a s ostatak svog imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenici će potraživati u parničnom postupku - kazala je sutkinja Kvaternik.